Danas Crkva slavi blagdan sv. Agatona, pape. Rođen je u imućnoj obitelji u Palermu na Siciliji. Nakon što je imenovan kardinalom, izabran je za papu 678. godine, prema nekim izvorima kada je napunio oko 100 godina. Kao papa na čelu Crkve bio je od godine 678. do 681., kratko razdoblje, ali za Hrvate od velike važnosti.

Papa Agaton, održao je u Rimu o Uskrsu 680. godine crkveni sabor s kojega je poslao poslanicu caru Konstantinu IV. u Carigrad. Uz papu, poslanicu je potpisalo svih 125 prisutnih biskupa, među kojima i biskup iz Istre, dok s ostalog hrvatskog područja nema potpisnika. U papinom pismu među ostalim piše: "...Između barbarskih naroda, kako Langobarda tako i Slavena, također u sredini Franaka i Gala, nalaze se mnogi od mojih sluga (tj. biskupa), koji se s obzirom na apostolsku vjeru ne prestaju revno mučiti..."

Naši povjesničari Marković, Sakač i osobito Mandić utvrđuju da se iz tog papinog pisma vidi da su godine 680.  među nekim slavenskim narodom radili biskupi i da je taj narod još prije te godine već primio kršćanstvo. Taj narod može biti samo hrvatski jer su ostali slavenski narodi pokrštavani tek pod konac VIII. i početkom IX. stoljeća, a prema Agatonovoj poslanici već 680. godine među Hrvatima djeluje više biskupa i Hrvati su tada kršćani.

Povezanost sa sv. Petrom, prvim papom, već na počecima naše povijesti, pa ugovor s papom Agatonom samo je još jedan dokaz da su Hrvati kroz svu svoju povijest ostali vjerni papinstvu i Rimu, uvijek odlučni odhrvati se bilo kojoj napasti raskola ili krivovjerja.

Također je držao ključeve Rimske riznice. Kad je u Rimu i okolici zavladala kuga, papa Agaton puno je pomogao nevoljnima i bijednima.

Papa Agaton umro je na današnji dan 681. i ukopan je u crkvi sv. Petra.

Danas je i spomendan blaženom Grguru X., papi koji je djelovao od 1271. do 1276. godine.  Nakon smrti pape Klementa IV. u studenom 1268. godine, kardinali su bili nesložni pri izboru novog pape. Papinska stolica je bila prazna skoro tri godine. U narodu se širilo nezadovoljstvo pa su kardinali zatvoreni u kraljevsku palaču. Napokon je izabran Tebald Visconti iz Piacenze Grgur X., koji je tada sudjelovao u križarskom ratu.

Da je izabran za papu doznao je u Izraelu. Posvećen  je u Svetom Petru 1272.godine, i odmah je poslao obavijest o novom ekumenskom koncilu na kojem bi se raspravljalo o reformi klera, novoj kršćanskoj vojni i sjedinjenju s Grčkom Crkvom.

U Lyonu je 1274. godine započeo XIV. ekumenski sabor na kojem su sudjelovali mnogobrojni biskupi, generali redova i teolozi. Stigla je skupina poslanika iz Grčke i poslanici iz Mongolije. Sjedinjenje sa Istočnom Crkvom je uspjelo, jer je već ranije bizantski car Mihajlo VIII. Paleolog obećao Grguru priznavanje papinskog primata i sudjelovanje u križarskom ratu. Papa Grgur X. je dokumentom Ubi periculum , uveo konklave. Umro je u Arezzu 10. siječnja 1276. godini.

Izvor. Vesna Jurić Rukavina