''Svaki dan odvoji pola sata za molitvu, osim ako imaš puno posla – u tom slučaju odvoji jedan sat.''

I nama današnjim kršćanima ova mudra izreka i jedna od najcitiranijih misli sv. Franje Saleškoga može pomoći da shvatimo kako žurba, posao ili stalna zauzetost nisu baš izlika da se ne bismo mogli posvetiti molitvi. Ponekad u toj užurbanosti suradnju s Bogom podijelimo u tramvaju, automobilu, na radnom mjestu, i tih nekoliko minuta postaje nam spas da naš dan bude blagoslovljen.

Sveti Franjo Saleški, biskup i crkveni naučitelj, jedan je od najpoznatijih učitelja duhovnog života i omiljeni duhovni pisac. Svojim djelima ''Filotea'' i ''Teotim'' (''Rasprava o Božjoj ljubavi''), koja su prevedena na gotovo sve svjetske jezike, dao je velik doprinos katoličkoj duhovnosti. Posebnu pažnju u svom naučavanju posvetio je laičkom staležu, potičući sve ljude, bez obzira na zanimanje, na duhovni život i rast u svetosti.

Franjo Saleški rodio se 1567. godine u Savoji. Trebao je postati nasljednik i baštinik velikog imanja, no odlučio je postati svećenik. Nakon završenih nauka u isusovačkom kolegiju upisao se kao student prava na Sveučilištu u Padovi. Franjo je završio i teološke studije, pa je zaređen za svećenika. U 35. godini imenovan je za biskupa ženevske biskupije. U biskupiji je djelovao pastoralno vrlo aktivno, a istovremeno je bio duhovni voditelj mnogim ljudima. Prijateljevao je sa svojim suvremenikom, svetim Vinkom Paulskim. U iskrenom duhovnom vodstvu Ivane Franciske de Chantal došao je na pomisao da osnuje redovničku zajednicu sestara kojoj je dao ime Sestre Pohoda Marijina.

Prema sv. Franji Saleškom, prava pobožnost mora biti moguća na svakom mjestu, položaju, zvanju, poslu, samo mu uvijek mora biti primjerena i prilagođena. Velik utjecaj duhovne nauke sv. Franje Saleškoga očituje se i u povijesnoj činjenici da je njegovo djelo ''Filotea'' doživjelo više od tisuću izdanja. Već je 1656. godine bilo prevedeno na 17 jezika, a njegova ''Rasprava o Božjoj ljubavi'' smatra se jednom od najljepših knjiga duhovne literature 17. stoljeća. Crkva ga je zbog njegovih djela proglasila naučiteljem i zaštitnikom katoličkih pisaca i novinara.

Franjo Saleški bio je ''svetac džentlmen'', ustvrdio je engleski kritičar Leigh Hunt. Dakle, sv. Franjo bio je gospodin, čovjek iz dobre obitelji i uzorna vladanja. On je svojim životom dokazao, što je svojim zapisima i naučavao, da je moguće biti i visoko obrazovani gospodin i u isto vrijeme kršćanin duboko prožet Božjom ljubavlju.; da je moguće ići u korak s vremenom i odgovarati zahtjevima moderne kulture, a ipak bez ikakve štete po svoj osobni vjerski život.

Zbog toga je sveti Franjo Saleški moderan i suvremen ne samo u svojem vremenu već i danas. U svom životu i naučavanju, prožetom čovječnošću i širinom srca, postigao je prekrasan sklad između kršćanstva i kulture. Za njega je Sveto pismo radosna poruka koja čovjeka oslobađa i uzdiže. Preminuo je 28. prosinca 1622. u Lyonu.

Pripisuju mu mnoga čudesa. Papa Aleksandar VII. proglasio ga je blaženim 1662., a svetim 1665. godine. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1877. papa Pio IX. Zaštitnik je pisaca i novinara, posebno katoličkih novinara i pisaca, katoličkih medija, gluhih osoba, ispovjednika, odgojitelja, te mnogih biskupija, učilišta, naselja, župa i crkava diljem svijeta.