Slavimo svetkovinu Božanskog milosrđa, koju je 2000. godine blagdanom cijele Crkve proglasio bl. Ivan Pavao II. Ovaj blagdan slavi se u nedjelju nakon Uskrsa, a promovirala ga je poljska redovnica, sv. Faustina Kowalska. Isus je u ukazanjima od sv. Faustine tražio da se širi pobožnost Božanskom milosrđu diljem svijeta.

Svetkovinu Božanskog milosrđa slavimo na prvu nedjelju nakon Uskrsa. Crkvu je svetkovinom obvezao blaženi papa Ivan Pavao II., 30. travnja 2000., proglašavajući u Rimu s. Faustinu Kowalsku, tajnicu Božjeg milosrđa, svetom.

Njenom kanonizacijom otvoren je put širenju štovanja Božjeg milosrđa po čitavom svijetu kako je to želio sam Isus "susrećući" se na mističan način i u objavama s miljenicom svoje duše, s. Faustinom.

Čas Milosrđa je molitva Isusu u tri sata popodne, u spomen na Isusovo trpljenje i umiranje na križu, koje se dogodilo u tri sata popodne. U tri sata, u listopadu 1937. Isus je poručio sv. Faustini, da se svaki dan moli u to vrijeme i da širi tu pobožnost: "To je čas najvećeg milosrđa za svijet. U tom času ne uskraćujem ništa duši, koja me moli po mom trpljenju. Uvjeti da se uslišaju molitve su: molitva mora biti oko tri sata popodne, mora biti upravljena Isusu i pozivati se na vrijednosti i zasluge njegova trpljenja. Ono što se moli, mora biti u skladu s voljom Božjom i da sama molitva bude pouzdana, ustrajna i povezana s djelotvornom ljubavi prema bližnjemu."

U Hrvatskoj je na inicijativu laika u Bizovcu 2000. godine pokrenuta udruga Pokret Božanskog milosrđa koji se proširio po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.