Tisuće ljudi, predstavnici civilne i vjerske vlasti Bosne i Hercegovine te suci Haškog tribunala u memorijalnom kompleksu u Potočarima kod Srebrenice odali su počast žrtvama genocida koji su nad Bošnjacima u srpnju 1995. počinile vojska i policija bosanskih Srba, no koji predsjednik Republike Srpske niječe i danas na 21. godišnjicu najgorega ratnog zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Kolone autobusa i osobnih vozila ispunile su prilazne ceste prema tome gradu u istočnoj Bosni, a policijske snage pojačano osiguravaju ovogodišnji skup kako bi se izbjegli bilo kakvi izgredi.

Brojni sudionici komemoracije, njih više od 20.000, odali su počast za više od osam tisuća ubijenih srebreničkih Bošnjaka, nakon čega je slijedio vjerski obred što ga je predvodio poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović te pokop 127 žrtava čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama, a identificirani su u proteklih godinu dana.

Ubijeni su nakon što su postrojbe pod zapovjedništvom Ratka Mladića u popodnevnim satima 11. srpnja 1995. 'pregazile' enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i pritom zatočile nizozemske vojnike iz sastava mirovnih snaga (UNPROFOR) te provele planiranu i sustavnu masovnu likvidaciju svih bošnjačkih muškaraca i dječaka koje su zarobili.

Nakon komemoracije najavljene za 11 sati na kojoj su govorili predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović te sudac Theodor Meron, predsjednik Rezidualnog mehanizma za međunarodne sudove Ujedinjenih naroda uslijedio je pokop 127 žrtava identificiranih u proteklih godinu dana nakon ekshumacije iz neke od masovnih grobnica.

Načelnik Srebrenice Ćamil Duraković na komemoraciji je kazao kako je pad Srebrenice bio jedan od najmračnijih trenutaka 20. stoljeća. Pozvao je sve one koji nešto znaju o preostalim, a neotkrivenim masovnim grobnicama koje skrivaju tijela još više od tisuću nestalih, da to prijave.

- Istina i pravda jednako su potrebne i Bošnjacima i Srbima - poručio je srebrenički načelnik te istaknuo kako je samo na taj način moguće podići temelje napretka.

Dugogodišnji sudac i predsjednik Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron u govoru je istaknuo kako je uvjeren da je Haaški tribunal svojim presudama pridonio tome da u konačnici pobijedi pravda, a ne sila.

- Presudama poput one generalu vojske bosanskih Srba Radislavu Krstiću, osuđenom za genocid u Srebrenici čuva se kolektivno sjećanje na zločine i njihove žrtve - kazao je Meron.

Maron je istaknuo kako je važno da buduće generacije nauče lekciju prošlosti i nikada je ne ponove.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je kako će sada odlučnije nego ikada prije tražiti zadovoljenje pravde za svakoga ubijenog Srebreničanina.

- Bez pravde nema pomirenja ni preduvjeta za praštanje i pomirenje - kazao je Izetbegović i dodao kako je istina najpotrebnija gradnji zajedničke budućnosti u zemlji opterećenoj teškim povijesnim kušnjama kakva je BiH.

U protekla dva desetljeća istražitelji su otkrili 77 masovnih grobnica u kojima su pokopani ostaci više od 8.000 ubijenih. Pritom je samo osam tih masovnih grobnica nastalo neposredno nakon masovnih likvidacija dok su ostale rezultat nastojanja vlasti bosanskih Srba da prekapanjem i premještanjem posmrtnih ostataka prikriju tragove počinjenih zločina.

Do sada su identificirane i pokopane 6.532 žrtve srebreničkog genocida uključujući tu 432 malodobne osobe i 21 ženu ili djevojku.

Za zločine u Srebrenici do sada je osuđeno 38 osoba od čega su njih 24 osuđene pred Sudom BiH.

Odgovornost za genocid u Srebrenici sastavni je dio prvostupanjske presude od 40 godina zatvora izrečene bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, a Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za taj zločin na doživotni zatvor osudio je Zdravka Tolimira, Ljubišu Bearu i Vujadina Popovića, bivše visoke časnike i bliske suradnike Ratka Mladića. 

Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), izjavio je u Srebrenici kako je bol obitelji neizreciva, no postoji spremnost da se tragedija iz 1995. nikada ne zaboravi, a činjenice jasno istaknu.

- Temeljna sastavnica svakoga pomirenja je pravda, a ICTY tu ima vrlo važnu ulogu - istaknuo je Agius.

Važno je inzistirati na tome da se u procesu zbližavanja tri naroda prizna prošlost, zajedno tuguje te kroz iskren dijalog okrene budućnosti i osigura da se zločini iz 1995. nikada više ne ponove.