Pristojan dohodak osnovni je preduvjet mogućnosti za dostojanstven život, istaknula je to hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na današnjoj raspravi o sustavima minimalnog dohotka na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Rasprava je održana na inicijativu Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja koji je uputio usmeno pitanje Komisiji da pojasni EU strategiju za borbu protiv siromaštva, posebno kada je riječ o sustavima minimalnog dohotka.

Potaknut je bio činjenicom da više od 120 milijuna Europljana živi u prijetnji od siromaštva ili socijalnoj isključenosti te najavom predsjednika Junckera o pružanju odgovarajućeg dohotka.

Kako upozorava zastupnica Petir, posljednji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj siromašan svaki peti građanin, dok svaki treći živi u riziku od siromaštva. Neto visina minimalne plaće u Hrvatskoj iznosi 2.496 kuna što nije dovoljno za dostojanstven život.

Najugroženija skupina su žene koje su zaposlene u trgovinama i koje rade i po tri tjedna bez prekida te bez i jednog slobodnog dana u tjednu, upozorava Petir.

Hrvatska europarlamentarka upozorila je kolege na plenarnoj sjednici kako gotovo 93.000 građana Republike Hrvatske prima mirovinu nižu od 500 kuna, s čime je gotovo umjetnost preživjeti. Prag siromaštva u Hrvatskoj iznosi 1.980 kuna, a više od 555.000 umirovljenika u Hrvatskoj ima mirovinu ispod praga siromaštva i živi na rubu egzistencije.

- Smatram da je nužno da Komisija potakne države članice da uvedu minimalnu nacionalnu mirovinu i minimalni dohodak koji će štiti građane od siromaštva - založila se Petir.

I razina nezaposlenosti u Hrvatskoj je visoka, trenutno imamo 249.489 nezaposlenih registriranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Petir naglašava kako je zaposlenost ključna u pronalaženju izlaska iz siromaštva, ali je važno imati i minimalan dohodak dovoljan da ljudima pomogne u ispunjavanju osnovnih potreba.

U svojoj Rezoluciji od 20. listopada 2010. Europski je parlament naglasio da bi odgovarajući minimalni dohodak trebalo odrediti na razini od najmanje 60 posto srednjeg dohotka država članica kako bi se pokrili osnovni životni troškovi i istovremeno pridonijelo gospodarskom rastu i socijalnoj koheziji. Komisija bi mogla promicati takav pristup kako bi države članice uvele odgovarajući i dostupan minimalni dohodak u skladu s nacionalnim praksama, ističu zastupnici Europskog parlamenta. No važno je ''odgovarajući dohodak'' dobro definirati, sustave minimalnog dohotka u EU ocijeniti i pronaći najbolje prakse te poduzeti konkretne mjere u poticanju osiguranja minimalnog dohotka diljem EU.