Godišnja statistika WHO-a pokazuje da su siromašne zemlje napravile najveći napredak, jer im se očekivano trajanje života povećalo prosječno za 9 godina između 1990. i 2012.

Šest zemalja u svijetu koje su zabilježile najveći pomak u očekivanom trajanju života su Liberija (sa 42 na 62), Etiopija (sa 45 na 64), Maldivi (58 na 77), Kambodža (54 na 72), Istočni Timor (50 na 66) i Ruanda (48 do 65).

"Jedan od glavnih razloga takvom pomaku je činjenica da ima manje djece koja umiru prije 5. rođendana", rekla je Margaret Chan, glavna direktorica WHO-a.

U bogatim zemljama dječaci i djevojčice rođeni 2012. godine živjet će prosječno 5,1 godinu dulje - od 0,2 u Rusiji do 9,2 u Republici Koreji - od onih rođenih 1990.

Dječak rođen 2012. u bogatoj zemlji može očekivati životni vijek od 76 godina, odnosno 16 godina više od ono rođenog iste godine u siromašnoj zemlji. Razlika je još vidljivija kod djevojčica: ona rođena 2012. u siromašnoj zemlji može očekivati da će živjeti 63 godine dok će ona u bogatoj živjeti 82, znači razlika je gotovo dvadeset godina.

Međutim, bez obzira na to gdje žene živjele, njihova je prognoza života uvijek dulja nego ona za muškarce - u bogatim zemljama razlika je 6 godina, u siromašnim tri godine.

Najdulji očekivani životni vijek imaju Japanke (87), a potom Španjolke, Švicarke i Singapurke (sve tri 85,1). Potom slijede Italija, Francuska, Australija, Južna Koreja Luksemburg i Portugal.

Što se tiče muškaraca, najdulje bi trebali živjeti oni na Islandu (81,1), Švicarskoj (80,7) i Australiji (80,5), a iza njih Izraelci, Singapurci, Novozelanđani, Talijani, Japanci, Šveđani i Luksemburžani.

Na drugoj strani ljestvice očekivani životni vijek u 9 afričkih zemalja još uvijek je ispod 55 godina, kako za muškarce tako i za žene. Radi se o Angoli, Srednjoafričkoj Republici, Čadu, Obali Bjelokosti, Kongu, Lesotu, Mozambiku, Nigeriji i Sierra Leoneu.

U Hrvatskoj djevojčice rođene 2012. mogu očekivati životni vijek od 81 godine, a dječaci od 76.

Općenito gledano, tri glavna razloga za smrtne slučajeve prije tih očekivanih dobi su krvožilne bolesti, infekcije donjih dišnih puteva (uglavnom se odnosi na upalu pluća) i moždani udar.

Međutim, ta statistika iznimno varira od regije do regije. Prosječno gledano, u afričkoj regiji 70 posto smrtnih slučajeva kod onih koji nisu doživjeli očekivanu životnu dob pripisuje se zaraznim bolestima i uzrocima vezanim uz trudnoću, porod i dojenaštvo, dok u bogatim zemljama ti razlozi čine 8 posto smrtnih slučajeva.

Rizični faktori povezani s mortalitetom kod odraslih su uglavnom dijabetes, visoki tlak, debljina, prekomjerno uživanje alkohola i pušenje.

Kad se radi o odraslima starijima od 25 godina u Hrvatskoj, po podacima za 2008., 34,2 posto žena i 42,4 posto muškaraca imalo je visoki tlak, 19,4 posto žena i 22,8 posto muškaraca imalo je prekomjernu težinu, pušilo je 30 posto žena i 36 posto muškaraca starijih od 15 godina, a popilo se, po podacima za 2010., 12,2 litre čistog alkohola po glavi stanovnika.

Zanimljivo je da najviše muškaraca puši u Indoneziji i na Kiribatiju (67 posto), a potom u Rusiji, njih 59 posto.

Kada se gleda Europa, velike razlike među ženama i muškarcima zabilježene su u Albaniji gdje puši 48 posto muškaraca i dva posto žena, Armeniji (47-2), Grčkoj (55-3) i Moldaviji (43-5).

U Austriji puši gotovo polovica i žena i muškaraca.

Među djecom koja umru prije petog rođendana većina smrtnih slučajeva povezana je s preranim rođenjem (17,7 posto) i upalom pluća (15,2 posto).

"Najkritičnije razdoblje je prvih 28 dana života tijekom kojih umre 44 posto sve djece koja izgube život prije pete godine. Rizik za djecu u afričkoj regiji osam je puta veći nego u europskoj", kaže WHO.

Kada se gleda statistika za djecu u Hrvatskoj za 2012., 40 posto onih koja umru prije pete godine pripada statistici "druge bolesti", a iza toga slijede urođene anomalije (27 posto) i prerano rođenje (17 posto).

Oko 44 milijuna djece u svijetu (6,7 posto) mlađe od pet godina ima prekomjernu težinu ili su pretila. Deset milijuna te djece živi u Africi gdje se rapidno povećava postotak djece s prekomjernom težinom. Naime, 1990. bilo ih je 4 milijuna.

Debljina u djetinjstvu povezuje se sa širokom lepezom ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i povećava rizik od prerane smrti.

"Isključivo dojenje do 6 mjeseci jedan je od načina da se spriječi debljina u djetinjstvu", naglašava Svjetska zdravstvena organizacija.

U bogatijim zemljama postoji 90 medicinskih sestara i primalja na 10.000 ljudi, a u najsiromašnijim dvije. Hrvatska ih ima 58.

Ovakvu statistika WHO objavljuje od 2005. i ona je "najvažniji izvor informacija o zdravlju ljudi u svijetu", kaže se na web stranici organizacije.

Ona sadrži podatke iz 194 zemlje i to o mortalitetu, bolestima i indikatorima zdravstvenog sustava poput očekivane životne dobi, bolesti, zdravstvenih usluga, ulaganja u zdravstvo te ključnih faktora rizika i ponašanja koja utječu na zdravlje.