Glavna tema summita je uspostavljanje suradnje s Turskom kako bi se zaustavio velik priljev izbjeglica i migranata koji iz te zemlje ulaze u Grčku, no Orban je spomenuo zatvaranje hrvatsko-mađarske granice kao „drugu najbolju opciju“. Prva najbolja opcija je, prema Orbanovu mišljenju, zatvaranje granice za migrante između grčkih otoka i Turske.

Hrvatski premijer Milanović se na fokusirao na zaključke koje bi summit trebao donijeti o suradnji s Turskom. „Postoje naznake dogovora s Turskom koje su i financijske i političke prirode. Očekujem dogovor i pomak, naročito u odnosima s Turskom, jer ovako dalje ne može ići“, rekao je premijer Zoran Milanović.

Na summitu se još razgovara i o uspostavljanju nove, zajedničke graničarske službe EU koja bi štitila vanjsku granicu između Grčke i Turske, no Milanović je na ulasku rekao da ne očekuje da će dogovor o tome biti postignut tako brzo. „To se moglo i do sada, to je Grčka mogla i može i sada“, rekao je hrvatski premijer. Treća tema summita je poštivanje tzv. dublinskih pravila, propisa EU koji nalažu državama da pomno registriraju tražitelje azila koji se trenutačno u Hrvatskoj ne poštuju. „Ne poštuje ih nitko, pa Angela Merkel je rekla da to ne funkcionira. Mađarska je pričala da je sustav u Hrvatskoj kolabirao, ali i u Mađarskoj je ista stvar. Mađarska je primala tijekom godine puno migranata, ali polako, jako malim intenzitetom“, rekao je Milanović.

Uoči dolaska na summit u Bruxelles, njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je pred zastupnicima njemačkog parlamenta o tome kakve zaključke o suradnji s Turskom želi vidjeti na summitu. „Većina ratnih izbjeglica koji dolaze u Europu putuju kroz Tursku. Bez suradnje s Turskom nećemo moći dovesti u red priljev izbjeglica“, rekla je Merkel. Njemačka kancelarka u nedjelju putuje u službeni posjet Turskoj, gdje će osobno moliti turskog predsjednika Erdogana za suradnju u zaustavljanju izbjegličkog vala. EU je donedavno tretirala Erdogana kao autoritarnog vladara prema kojemu ne treba javno iskazivati podršku, no sada je Erdogan potreban Europi više nego ikad i na današnjem summitu očekuje se da bude jasno naglašeno da EU treba voditi real-politiku prema Turskoj.

„Sporazum s Turskom i olakšice toj zemlji imaju smisla samo ako to učinkovito smanji priljev migranata“, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Svi sudionici summita svjesni su da, osim ponašanja Turske, ključan utjecaj na daljnji razvoj izbjegličke krize ima ponašanje Njemačke, gdje vlada razmišlja o uvođenju tranzitnih zona na granicama. Te zone, slične onima kakve postoje u zračnim lukama, značile bi da izbjeglice i migranti koji prelaze austrijsko-njemačku granicu ne ulaze automatski u Njemačku, već ulaze u tranzitnu zonu koja je formalno „ničija zemlja“ i gdje se ubrzano (govori se o roku od 48 sati) odlučuje tko ima pravo ići dalje i ući u Njemačku, a tko nema nego treba biti vraćen natrag. Uspostavi li Njemačka takve tranzitne zone, to bi moglo izazvati domino efekt u Austriji, Mađarskoj i Hrvatskoj, koje ne bi više mogle tako brzo slati izbjeglice i migrante prema Njemačkoj.

Za tranzitne zone zalažu se bavarska demokršćanska stranka CSU i dio CDU-a, stranke Angele Merkel koja je u uniji s CSU-om, no drugi dio velike vladajuće koalicije u Njemačkoj, socijaldemokratska stranka SPD, oprezna je prema toj ideji. Liberali iz male oporbene stranke FDP tvrde da bi tranzitne zone bile „koncentracijski kampovi“, što je optužba koja u zemlji s nacističkom prošlošću ima posebnu težinu.

Europska komisija upozorila je Njemačku da tranzitne zone imaju smisla na vanjskim granicama schengenske zone i EU, ne toliko i na unutarnjim granicama, kao što je austrijsko-njemačka. No, EK smatra da uspostava tranzitnih zona nije nezakonita, samo mora biti privremena i primjerena izvanrednim okolnostima zbog kojih se takve zone uspostavljaju.