Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović održala je u četvrtak 1. listopada, predavanje na Sveučilištu Columbia u New Yorku na temu „Leadership and Shifting Plates of Global Order“.
 
U svom predavanju, predsjednica je kazala „kako je zadovoljna s napretkom koji je Hrvatska postigla na euroatlanskom planu, ali kako mora biti ambicioznija i asertivnija na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Istaknula je kako ne treba o zemlji suditi temeljem njezine veličine. Glede veličine, Hrvatska je na 124. mjestu u svijetu, ali možemo imati ulogu koja nadilazi našu geografsku veličinu ili broj stanovnika.“
 
Pričajući o važnosti vodstva, predsjednica se osvrnula na trenutnu migrantsku krizu, problem koji nema samo nacionalne i regionalne posljedice, nego i globalne. „S njom se ne može početi baviti, a kamoli je riješiti jedna država. Osim solidarnosti, važno je pokazati vodstvo“, kazala je.
 
„Povijest je u većini slučajeva pravi 'litmus test' vodstva. Ono što je bilo zajedničko svim velikim vođama bila je njihova sposobnost nadilaženja granica vlastitog straha. Zajednička im je bila vizija ili možda dalekovidnost. Problem moramo promatrati iz svih uglova i ne bojati se poduzeti korake koji kratkoročno nailaze na neodobravanje, a migrantska kriza upravo je jedan takav primjer“, napomenula je predsjednica.
 
Istaknula je kako je Hrvatska već bila u sličnoj situaciji devedesetih godina kada je primila skoro milijun izbjeglica tijekom rata. „No, ono što vidimo danas je migrantska kriza nastala zbog pomicanja centara svjetskog poretka“, kazala je referiravši se na Henryja Kissingera te dodavši kako je situacija postala puno složenija.
 
„Hrvatska se brine za migrante na našem teritoriju, ali potreban je dugoročan plan za uklanjanje uzroka ovih migracija. Pažnja je usredotočena na kvote i migrante koji su došli u Europu, ali što je s milijunima koji su ostali u konfliktnim područjima, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi? Moramo rješavati problem siromaštva, nepismenosti, propagande koji vode k ekstremizmu i terorizmu te u konačnici sukobu i ratu koji tjeraju ljude iz njihovih domova“, rekla je predsjednica, dodavši kako trebamo pronaći ravnotežu između nacionalnih interesa i humanitarnih aspekata krize.
 
„Ne zaboravimo da je trenutno 50-60 milijuna ljudi diljem svijeta izbjeglo i da su oni naša odgovornost. Kao pojedinaca, država i ljudske vrste. Potrebno nam je vodstvo i volja da se uhvatimo u koštac s problemom. Trebamo se izdići iznad podjela na prijatelje i protivnike. Kako bismo riješili problem u Siriji i Iraku trebamo surađivati sa zemljama s kojima se nužno ne slažemo po pitanju tumačenja ljudskih prava ili međunarodnog poretka 21. stoljeća. No, moramo naći zajednički jezik jer bez suradnje ne možemo pronaći rješenje“, istaknula je predsjednica.
 
„Arapsko proljeće, zbog kojega smo svi bili uzbuđeni, ubrzo se pretvorilo u Arapsku zimu i iznjedrilo organizacije poput ISIL-a/Da'esha koje imaju brutalne metode obračunjavanja s ljudima“, napomenula je te dodala „kako su se u Istočnoj Europi pojavili izazovi u državnom poretku i načelima međunarodnog prava koja ne bi trebala biti dovedena u pitanje u 21. stoljeću, a to su suverenitet država, teritorijalni integritet te pravo svake nacije da izabere svoju budućnost.“

„Kao što sam rekla svim vođama, kad otiđemo iz New Yorka i stignemo kući, vratite se i vrednujte svoje politike, nacionalne i međunarodne interese. Vrednujte iznova ako želite i pronađite dijalog sa svojim protivnicima. I vidite kako situaciju možete preokrenuti u svoju korist. Jer ne možemo graditi budućnost svjetskog poretka ako se svrstavamo u kategorije prijatelja i protivnika“, istaknula je.

Naglasivši kako mi, kao članice Ujedinjenih naroda, imamo sredstava i imamo načina, ali ono što nam nedostaje jest volja, predsjednica je kazala „kako želi vidjeti volju da se Ciljevi održivog razvoja provedu u djelo.“ Istaknula je i važnost dijaloga jer niti jedna zemlja ne može sama riješiti probleme ni ugroze međunarodne sigurnosti.