Znanstvenici još ne znaju imaju li dva najčešće korištena lijeka za gripu, Rocheov Tamiflu i GlaxoSmithKlineova Relenza, ikakvog učinka u suzbijanju sezonskih epidemija odnosno pandemija te bolesti, zahtijevajući stoga hitna i pouzdana klinička ispitivanja.

Vlade širom svijeta gomilaju zalihe takvih lijekova koji su bili u širokoj upotrebi za vrijeme pandemije „svinjske gripe2 H1N1 2009. i 2010. godine iako tada nisu provedena ispitivanja s nasumično odabranim pacijentima pa nema puno dokaza o efikasnosti takve terapije.

Time je izgubljena sjajna prilika kakva se vjerojatno neće ponovo ukazati, upozorili su stručnjaci na čelu s direktorom Wellcome Trusta Jeremyjem Farrarom prilikom objave izvješća o upotrebi takvih lijekova protiv gripe, takozvanih inhibitora neuraminidaze.
 
„Za vrijeme pandemije H1N1 kupljene su i distribuirane velike količine Tamiflua, a mi ne znamo je li to bio ispravan potez. Dok ne provedemo ispitivanja, ne znamo uistinu kako bismo trebali postupiti - a dosada smo propustili velike prilike ne probirući nasumce pacijente (za potrebe ispitivanja) u početnoj fazi pandemije“, naglasio je Chris Butler, stručnjak Oxfordskog sveučilišta za klinička ispitivanja i jedan od voditelja istraživanja.
 
U izvješću o dokazima u prilog liječenju sezonske gripe antivirusnim lijekovima stručnjaci su utvrdili da ti lijekovi zaista značajno smanjuju broj smrtnih ishoda kod hospitaliziranih pacijenata, posebno onih koji počnu s liječenjem najkasnije 48 sati nakon što su se razboljeli.

Dokazi također upućuju na zaključak da antivirusni lijekovi mogu skratiti trajanje simptoma sezonske gripe za 14 do 17 sati, kazala su dvojica stručnjaka, ali to po njima nije argument u prilog rutinskom propisivanju tih lijekova svim pacijentima, budući da korist možda neće biti veća od pratećih rizika osim u posebno ozbiljnim slučajevima. Izvješće je sastavljeno na zahtjev vlade u Londonu koja je tražila dokazima potkrijepljenu analizu za potrebe budućeg reguliranja tog pitanja.

Profesor molekularne virologije na nottinghamskom sveučilištu Jonathan Ball naglašava da izvješće otvara neka ključna pitanja. „Znamo da virus može postati otporan na takve antivirusne lijekove pa je uistinu važno da se oni koriste samo u onim slučajevima za koje postoje nedvosmisleni dokazi o njihovoj vrijednosti. Osim toga, ti lijekovi nisu jeftini pa bi vlada na kraju mogla generirati dobit proizvođačima lijekova iako nema jasnih dokaza o opravdanosti takve nabave“, tumači profesor Bell koji nije sudjelovao u izradi izvješća te naglašava kako „baza dokaza nije snažna kao što bi trebala biti. Dok se ne... popuni ta rupa u znanju, izlažemo se opasnosti zloupotrebe tih lijekova.“