Mir, gospodarska kriza i poštivanje života bile su glavne teme o kojima je Sveti Otac govorio Diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici, koji je primio u audijenciju za tradicionalno čestitanje na početku nove godine. Papa je ponovno uputio apel za mir u svim državama, od Sirije do Konga i Nigerije, gdje je stanovništvo izloženu ratu i nasilju. Govoreći pak o gospodarskoj krizi rekao je da se ne smije zanemariti društveno blagostanje vodeći oštru borbu protiv novčarske krize. Sveta Stolica ima diplomatske odnose sa 179 država te Europskom unijom, Malteškim redom, a Posebnu misiju s Uredom organizacije za oslobođenje Palestine.

Crkva je od samih početaka okrenuta prema svakom narodu, stoga njezino zauzimanje nije miješanje u život društava nego doprinos napretku ljudskog roda, ustvrdio je Sveti Otac osvrćući se na velike izazove pred svijetom, počevši od mira. Papa je podsjetio na svoja prošlogodišnja apostolska putovanja u Meksiko, Kubu i Libanon s ciljem promicanja dostojanstva ljudske osobe i učvršćivanja mira.

Kršćanstvo smatra da je postoji uska sveza između slavljenja Boga i ljudskoga mira. Zaboravljanje Boga rađa nasilje, upozorio je Papa i zaključio kako bez otvaranja prema nadnaravnom, čovjek lako postaje plijen relativizma, a onda je teško ispravno djelovati i zauzimati se za mir. Očitovanjima zaborava Boga može se pridružiti vrlo opasan vjerski fanatizam, koji je uistinu krivotvorenje same religije, istaknuo je Papa. Govoreći o Siriji, ponovno je pozvao da se odloži oružje i da otpočne poticajni dijalog za završetak sukoba koji će, ako potraje, imati samo poražene, iza sebe ostavljajući samo ruševine.

Govoreći o Svetoj zemlji, podsjetio je da je nedavno Palestina postala država promatrač pri Organizaciji ujedinjenih naroda te poželio da se Izraelci i Palestinci zauzmu za miroljubiv suživot u dvije neovisne države, u kojim će biti jamčene i štićene pravda i opravdane čežnje dvaju naroda. Papa je poželio da Jeruzalem postane grad mira, a ne podjele. Iraku je poželio pomirbu i stabilnost, a Libanonu da kršćani učinkovito svjedoče u izgradnji budućnosti mira za sve ljude dobre volje.

Osvrćući se na Sjevernu Afriku, Papa je potaknuo na suradnju svih društvenih sastavnica, kojima se ima jamčiti potpuno građanstvo, sloboda slobodnog ispovijedanja vlastite vjere i mogućnost prinosa općem dobru. Osvrnuo se i na subsaharsku Afriku, poglavito na Afrički Rog, na istok Demokratske Republike Kongo, Mali i Srednjoafričku Republiku, a posebno je istaknuo Nigeriju, poprište terorističkih atentata s mnogobrojnim žrtvama, poglavito među kršćanima okupljenima na molitvi.

Mir se može postići jedino poštujući ljudsku osobu i njezina temeljna prava, u prvom redu života, u svim njegovim razdobljima, ustvrdio je Sveti Otac i dodao da se izravni pobačaj teško protivi moralnom zakonu. Obrana ljudskih prava, da bude istinska, mora u obzir uzimati osobu „u njezinoj osobnoj i zajedničkoj cjelovitosti“, rekao je Benedikt XVI.

Potom se osvrnuo na gospodarsku i financijsku krizu koja se pojavila, kako je rekao, jer se previše mislilo na profit, a zanemarivalo rad. Valja iznova otkriti smisao rada i s njim razmjernog profita.

Pozvao je i na očuvanje vjerskih sloboda te na poštivanje prava na priziv savjesti.

Izvor: rv