Na upit kako iranski nuklearni sporazum može utjecati na smirivanje stanja u Sredozemlju, nadbiskup je rekao da Sveta Stolica pozitivno ocjenjuje sporazum jer smatra da se sporovi i teškoće imaju rješavati dijalogom i dogovorom. Postignuti je sporazum ishod upornih pregovora.
 
„Ponavljam da se kriza na Bliskom istoku treba rješavati dijalogom i dogovorom a ne sukobljavanjem. Jedino taj put vodi do željenoga mira u tom dijelu svijetu“, ustvrdio je nadbiskup Gallagher.
 
Na upit o grčkoj krizi, istaknuo je kako su se u rješavanju te krize očitovale slabosti Europske unije. „Europa se ne može svesti na isključivo gospodarsko-financijsku ustanovu. Premda je gospodarstvo vrlo važno, ono ipak mora biti usklađeno s drugim kulturalnim, političkim i etičkim vrijednostima jer su one bitne za rast europskoga društva“, istaknuo je nadbiskup Gallagher.
 
Govoreći pak o iračkoj krizi, rekao je kako neki politički analitičari predviđaju cijepanje iračkoga teritorija, jer je to u interesu nekih iračkih i međunarodnih čelnika.
 
„Sveta Stolice smatra da Irak ne treba cijepati, nego da treba uspostaviti bolju suradnju, uključujući sve društvene sastavnice u izgradnju zajedničke države. Mislim da iračke vlasti žele jedinstvo između Kurda, sunita i šijita, da se svi uključe u sučeljavanje s državnim izazovima, posebice sa samozvanom Islamskom državom“, ustvrdio je nadbiskup dodajući:
 
„Ne smije se samozvanoj Islamskoj državi priznati nikakvo državno obilježje, pa ni to da ona predstavlja islam. Međunarodna zajednica može potaknuti napredak Iraka obvezujući sve političke skupine na sudjelovanje u političkom životu, pridonoseći učvršćivanju pravne države koja će se temeljiti na dostojanstvu svake osobe i na općem dobru“, kazao je Tajnik za odnose s državama.
 
Na upit može li Moskva pridonijeti stabilizaciji Sredozemlja, nadbiskup je podsjetio na nedavni susret pape Franje i ruskoga predsjednika Putina, na kojem se najviše razgovaralo o ukrajinskoj krizi te o stanju na Bliskom istoku.
 
„Papa je poželio da se uloži više napora u traženje mira u Ukrajini, a istaknuo je žurnost mirovnoga rješenja krize na Bliskom istoku. Rusija je važan međunarodni čimbenik, a vjerujem da nam je svima potreban zajednički a ne odvojen hod, još manje da se suprotstavljamo jedni drugima. Ruska Federacija može pridonijeti stabilizaciji Sredozemlja, isto kao što je pridonijela postizanju nedavnoga nuklearnog sporazuma s Iranom“, ustvrdio je nadbiskup Gallagher.
 
Govoreći pak o sirijskoj krizi, nadbiskup je podsjetio na Dan molitve i posta za mir u Siriji i na Bliskom istoku, te na molitvu Svetoga Oca s izraelskim i palestinskim predsjednicima također i s ekumenskim carigradskim patrijarhom. „Tada je Papa istaknuo kako u drugome valja gledati brata a ne protivnika, pozivajući na rušenje zidova neprijateljstva i na put dijaloga i mira. Vatikanska diplomacija nastoji promicati te vrijednosti, potičući sve, od državnih šefova do jednostavnih vjernika i ljudi dobre volje, da budu mirotvorci, da ustrajno promiču dijalog, pomirbu i stvarne geste za izgradnju mira“, objasnio je Tajnik za odnose s državama.
 
Na primjedbu da su Obama i Castro priznali ulogu pape Franje u približavanju Kube i Sjedinjenih Američkih Država, rekao je da se Crkva, vjerna Gospodinovu poslanju, zauzima za mir i pomirbu među narodima.
 
„Ona je nakon Drugog svjetskoga rata podupirala razne procese preobrazbe političkih i gospodarskih sustava, danas pak želi, u svjetlu Drugoga vatikanskog sabora, da međunarodni odnosi posvete veću pozornost pravdi i miru“, kazao je nadbiskup.
 
„Crkva nudi svoju iskrenu suradnju kako bi se ostvarilo opće bratstvo koje u cijelosti odgovara ljudskom pozivu. Stoga, kako je potaknuo sveti Ivan Pavao II. na početku trećega tisućljeća, Crkva treba pridonijeti izgradnji istinske 'civilizacije ljubavi'. Sveta Stolica neće štedjeti napore u promicanju pomirbe i prijateljstva među narodima“, zaključio je nadbiskup Gallagher.