Nakon pjevane Muke Gospodnje, homiliju je započeo riječima svetog Pavla: 'Jer Bog je u Kristu svijet sa sobom pomirio ne ubrajajući im opačina njihovih i polažući u nas riječ pomirenja. Kristovi smo dakle poslanici; Bog vas po nama nagovara. Umjesto Krista zaklinjemo: dajte, pomirite se s Bogom!

Njega koji ne okusi grijeha Bog za nas grijehom učini da mi budemo pravednost Božja u njemu. Kao suradnici opominjemo vas da ne primite uzalud milosti Božje. Jer on veli: U vrijeme milosti usliših te i u dan spasa pomogoh ti. Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa.' (2 Kor 5, 18-6, 2)

Fra Cantalamessa naglasio je kako se taj Pavlov poziv ne odnosi na povijesno pomirenje na križu pa ni na sakramentalno pomirenje koje se dogodilo u krštenju i ispovijedi, nego na egzistencijalno pomirenje koje se treba dogoditi sada, osobito u ovoj Jubilarnoj godini milosrđa.

Istaknuo kako je jedan od vodećih razloga otuđenja modernog čovjeka od religije i vjere iskrivljena slika ''tko je Bog''.

- Dovoljno je pitati se, koje asocijacije, ideje, osjećaji, reakcije izbijaju u nama dok molimo: 'Oče naš, budi volja Tvoja?' – rekao je dodajući kako ima onih koji, kada to kažu, kao da glavu obore dolje i pripreme se na najgore.

Kao da podsvjesno Božju volju povezuju sa svim što je neugodno, ona je neprijateljska volja, 'bolno ograničenje naše slobode i individualnog razvitka', rekao je, a Bog kao da je neprijatelj svakog slavlja, 'inkvizitor koji prijeti'.

- U izvoru svega toga je ideja da je Bog rival čovjeku, a to je ona slika koju je usadila zla zmija Adamu i Evi – rekao je papinski propovjednik.

Podsjetio je i kako zasigurno nikad nisu bile ignorirane u kršćanstvu ljubav, blagost i milosrđe Božje, no više se naglašavala pravednost. Milosrđe je bilo izuzetak, a ne pravilo.
- Godina milosrđa je prigoda opet iznijeti pravu sliku biblijskoga Boga. On ne samo da čini milosrđe nego jest milosrđe. Ova tvrdnja temelji se na činjenici da je Bog ljubav - rekao je fra Cantalamessa.

Dodao je kako je samo u Presvetom Trojstvu Bog ljubav, a nije milosrđe.

- Ljubav kao milost pojavljuje se kod stvaranja. Tada Bog postaje milost. I to postaje slobodno, ne treba On biti milosrdan nego jest, jer to hoće, a Njegovo je milosrđe dar. Nakon grijeha, nakon što Mu je čovjek okrenuo leđa, ta milost postaje oprost i od ljubavi koja je dar prelazi se na ljubav koja je trpljenje – rekao je fra Cantalamessa naglašavajući kako 'Bog misteriozno trpi na odbijanje svoje ljubavi'.

Vraćajući se na promišljanje o pravednosti i je li ona zaboravljena citirao je apostola Pavla koji u poslanici Rimljanima kaže: 'Sada se pokazala pravednost Božja' (usp. Rim 3, 21). Upozorio je kako se tu ne radi o pravednosti koja će doći na sudnji dan: 'Bog će uzvratiti svakom po djelima' (usp. Rim 2, 6), nego kako Pavao piše: 'Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja; opravdani su besplatno, njegovom milošću po otkupljenju u Kristu Isusu. Njega je Bog izložio da krvlju svojom bude Pomirilište po vjeri.' (Rim 3, 23-25a)

- Na koncu će Bog pokazati svoju milost. On će pokazati svoju pravednost u sadašnjem vremenu jer je pravedan i opravdava one koji imaju vjere u Isusa. Bog je pravedan zato jer je milosrdan. To je velika objava – rekao je papinski propovjednik dodajući kako Bog čini druge pravednima jer je On pravedan, a to je zapravo milosrđe.

No, naglasio je, to se ne može razumjeti ako se ne objasni još preciznije što znači taj izraz ''pravednost Božja''. Primijetio je kako postoji opasnost da govorimo o pravednosti Božjoj na neki apstraktan način i umjesto da nas ohrabri, ona nas može uplašiti.

Citirao je svetog Augustina koji kaže da je 'pravednost Božja ona po kojoj Njegovom milošću mi postajemo pravedni'. Drugim riječima pravednost je čin po kojoj Bog one koji vjeruju u Njegova sina čini pravednima, ljubljenima, omiljenima – On tu ne čini pravednost nego čini nas pravednima.

No prije Augustima, pravednost je objasnilo Sveto pismo, rekao je fra Cantalamessa, citirajući poslanicu Titu: 'Ali kad se pojavila dobrostivost i čovjekoljublje Spasitelja našega, Boga, on nas spasi ne po djelima što ih u pravednosti mi učinismo, nego po svojem milosrđu' (Tit 3, 4-5) i poslanicu Efežanima: 'Ali Bog, bogat milosrđem, zbog velike ljubavi kojom nas uzljubi, nas koji bijasmo mrtvi zbog prijestupa, oživi zajedno s Kristom – milošću ste spašeni!' (Ef 2, 4-5)

- Pravednost Božja nije protuslovna milosrđu nego se sastoji u milosrđu – naglasio je.

Promišljajući što se to tako važno dogodilo na križu, fra Cantalamessa je citirao papu Benedikta XVI. koji u knjizi ''Isus iz Nazareta'' piše: Nepravda, zlo kao stvarnost ne može se ignorirati, treba ga poraziti i to je pravo milosrđe, a budući da to ljudi nisu spremni sami učiniti, sam Bog to čini.

 - Što može biti veće milosrđe nego ono što otac čini kada kaže grešniku osuđenom na vječnu kaznu: Uzmi moga jedinorođenca koji je za tebe predan – retorički je pitao propovjednik.

Oduvijek je bilo teško vjerovati da je Bog tražio smrt sina, primijetio je.

- Nije se smrt sinova svidjela Bogu, nego volja sina da umre za nas. Nije nas spasila smrt nego nas je spasila ljubav. Ljubav je Božja dosegla čovjeka u onoj točki gdje je bio najdalji – istaknuo je.

Promišljajući kako je Krist na križu bio s dvojicom razbojnika, opisao je to, 'kao da želi ostati prijatelj grešnicima sve do kraja, čak i umire s njima kao jedan od njih'.

- Vrijeme je da shvatimo da milosrđu nije suprotna pravednost nego osveta. Kad je oprostio grijehe, Bog se nije odrekao pravednosti nego osvete – naglasio je fra Cantalamessa.

Dodao je kako Bog ne želi smrti grešnikove, nego da se obrati i živi (usp. Ez 18, 23), a to ponavlja i za one koji su počinili terorističke napade u Bruxellesu.

- Koliko je god mržnja ljudi daleka, Božja je ljubav uvijek tu, ona je konstanta – naglasio je pozivajući riječima apostola Pavla: Ne dajte se poraziti zlim nego vi pobjeđujte zlo dobrom.

Primijetio je kako je polovica trpljenja u svijetu, osim kad se ne radi o prirodnim zlima, uzrokovana željom da se osvetimo, bilo da je to između ljudi, država i naroda.

- Samo je jedna stvar koja će spasiti svijet – milosrđe – Božje prema ljudima i ljudi među sobom – rekao je.

Milosrđe i u ovom trenutku, rekao je, može spasiti najdragocjenije i najkrhkije na ovom svijetu, a to su brak i obitelj.

- U braku se događa nešto slično što u čovječanstvu s Bogom. Na početku svega je ljubav, ne milosrđe. Nitko se ne ženi zbog milosrđa nego zbog ljubavi  Ali nakon mjeseci, godina, zajedničkog života, na vidjelo izlaze razni problemi, ograničenja, problemi sa zdravljem, djeca i rutina koja gasi radost. Ono što može spasiti brak je milosrđe - kazao je fra Cantalamessa dodajući kako se tu ne misli samo na uzajamni oprost.

Citirao je ponovo Sveto pismo: 'Zaodjenite se dakle - kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni - u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost.' (Kol 3, 12)

- Milosrđe ljubavi koja je eros donosi ljubav koja je agape, ljubav milosrdna, ljubav sebedarna – rekao je.

Na kraju je izrekao molitvu: 'Nebeski Oče, po zaslugama svoga Sina i Njegova čina i Ti si se učinio grijehom za nas da odbiješ želju osveta obitelji i naroda. Molimo Te, neka ovaj prijedlog i nakana Svetog Oca koji je proglasio Godinu milosrđa nađe odgovor u svim srcima i daj da bude doživljena tvoj radost koja izrasta iz pomirenja u dubini srca.'