Prije svečanosti uručivanja nagrade, Papa se susreo s predsjednikom Europskoga parlamenta Martinom Shultzom, predsjednikom Vijeća Europe Donaldom Tuskom i predsjednikom Europske Komisije Jeanom Claudom Junckerom, a potom se posebno susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Papa je u svom govoru podsjetio na utemeljitelje Europe koji su sanjali ujedinjenu Europu kojoj u naše vrijeme prijeti rasulo.

- Što ti se dogodilo humanistička Europo, braniteljice ljudskih prva, demokracije i slobode? Što ti se dogodilo Europo, zemljo pjesnika, filozofa, umjetnika, glazbenika, pisaca? Što ti se dogodilo, Europo, majko naroda, velikih muškaraca i žena, koji su znali braniti život i žrtvovati se dostojanstvo svoje braće? Zašto su se ugasili ideali tvojih utemeljitelja pa se danas gleda samo vlastiti probitak, a svatko se zatvara u posebne ograde? – upitao je papa Franjo.

Da bi se Europa trgnula i sjetila vrijednosti na kojima je utemeljena, potrebna joj je transfuzija pamćenja koje oslobađa od sadašnjih težnji da se izgrađuje na pijesku neposrednih političkih rezultata, brzih i prolaznih, ali koji ne izgrađuju puninu ljudskosti. Stoga je dobro da se prisjetimo otaca utemeljitelja Europe, rekao je Sveti Otac.

- Oni nisu samo sanjali Europu, već su odvažno odbacili sve ono što je izazivalo nasilje i rušenje – kazao je Papa.

Pred svima je izazov da se osuvremeni europska ideja, napomenuo je.

- Kako bi se u tom uspjelo potrebne su tri sposobnosti: integrirati, dijalogizirati i proizvoditi. Pozvani smo promicati solidarnu integraciju. Solidarnost nije milostinja već stvaranje pogodnosti da svi građani mogu dostojno živjeti. Vrijeme nas uči da nije dostatno zemljopisno uključivanje osoba, već je cjelovita kulturna integracija veliki izazov – ustvrdio je papa Franjo.

Papa je odbacio redukcionistička viđenja koja umjesto veličine, bogatstva i ljepote rađaju malodušnost, uskogrudnost i surovost.

Osudio je ideološke kolonizacije jer širina europske duše nije u suprotstavljanju drugima već u šarenilu kultura i ljepota.

- Upravo se u tomu treba očitovati sposobnost upornoga vođenja dijaloga – ustvrdio je Papa.

Mir će biti dugotrajan ako svoju djecu naoružamo dijalogom, ako ih naučimo voditi dobru bitku susreta i pregovaranja. Kultura dijaloga treba prožimati sve školske upitnike, ona će mladima pomoći da sukobe rješavaju dijalogom. Danas nisu žurni vojni i gospodarski savezi, već kulturni, odgojni, filozofski i vjerski – istaknuo je Sveti Otac.

Osvrnuo se na proizvodnu sposobnost i otvaranje mjesta za mlade.

Kada Papa govori o sposobnosti rađanja onda hrabri mlade koji se bore s nezaposlenošću i strukturalnom neizvjesnošću.

- Ako želimo drukčije društvo, onda moramo stvarati dostojan i dobro plaćen posao za naše mlade. To podrazumijeva iznalaženje novih ekonomskih modela, inkluzivnijih i pravičnijih, koji nisu u službi nekolicine, već na dobrobit naroda i društva. To pak znači usvajanje društvene ekonomije, koja ulaže u osobe, stvarajući radna mjesta i stručnost – primijetio je papa Franjo.

Crkva može pridonijeti preporodu umorne Europe, koja još uvijek ima snage i mogućnosti, istaknuo je papa Franjo.

Europa se može iznova otvoriti humanizmu, čija je bila kolijevka i izvor. Srcem i dušom, s nadom bez uzaludnih nostalgija, kao dijete koje u majci Europi otkriva korijene svojega života i vjere, Papa je kazao kako sanja novi europski humanizam.

- Sanjam mladu Europu, sposobnu još uvijek biti majka koja ima život, poštuje ga i nudi nadu u život. Sanjam Europu obitelji, s učinkovitim politikama, usredotočenim na osobe a ne na brojeve, na rađanje djece više nego na rast dobara. Sanjam Europu koja promiče i štiti svačije pravo, koja ne zaboravlja nikoga. Sanjam Europu za koju se ne može govoriti da je njezino zauzimanje za ljudska prava bila posljednja njezina utopija – zaključio je Papa.