U katehezi na općoj audijenciji održanoj u srijedu, 10. listopada, na Trgu svetoga Petra pred oko četrdeset tisuća hodočasnika, Sveti je Otac govorio o II. vatikanskom saboru, čija se pedeseta obljetnica otvaranja sutra slavi.

Svečanom svetom misom koju će predvoditi Sveti Otac na Trgu svetoga Petra obilježit će se otvaranje II. vatikanskog sabora i svečano otvoriti Godina vjere.

„Sabor je bio“, kako je rekao Sveti Otac, „veliki crkveni događaj.“ nadodajući: „Predstavlja nam se kao veliki mozaik, u svojoj velikoj mnogostranosti i različitosti elemenata, pod vodstvom Duha Svetoga. A kao pred nekom velikom slikom onoga vremena milosti i danas otkrivamo njegovo veliko bogatstvo“.

Papa je citirao ono što je Ivan Pavao II. na pragu trećeg tisućljeća napisao u apostolskom pismu „Ulaskom u novo tisućljeće“: „Više no ikad osjećam obvezu istaknuti Sabor kao veliku milost koju je Crkva imala u XX. stoljeću: u njemu nam je ponuđen siguran kompas za nadolazeće stoljeće“.

„Mislim da je vrlo rječita ta slika“, nastavio je Benedikt XVI. podsjećajući da je i on, kao mladi teolog, sudjelovao na II. vatikanskom saboru.

Rekavši da su prije II. vatikanskog sabora u povijesti Crkve održani mnogi sabori na kojima se obično nastojalo odrediti bitne sastavnice vjere, od Nicejskog 325. godine do I. vatikanskog na kojem se počelo raspravljati o raznim tematikama, ali su usvojena samo dva dokumenta: jedan o spoznaji Boga, objavi, vjeri i odnosu s razumom, drugi pak o Papinu primatu i nepogrješivosti, te da je prekinut zbog zauzimanja Rima 1870. godine.

„Drugi je vatikanski sabor“, kako je rekao, „održan u vremenu kada nije bilo posebnih vjerskih zastranjivanja koje je valjalo ispraviti ili osuditi, ni nekih doktrinarnih ili stegovnih pitanja koja je valjalo pojasniti, stoga je shvatljivo iznenađenje kada je papa Ivan XXIII. najavio sazivanje II. vatikanskog sabora“, ustvrdio je Benedikt XVI.

U pripremi tog velikog događaja prvi je problem bio odrediti mu svrhu. nastavio je Papa.

„Blaženi Ivan XXIII. otvarajući sabor, 11. listopada prije pedeset godina, naveo je opću odrednicu: vjera se ima očitovati na novi način, odlučnije, jer se svijet brzo mijenjao – no mora sačuvati netaknutima svoje vječne sadržaje, bez ustupaka i kompromisa. Papa je želio da se razmisli o vjeri, o vjerskim istinama. Iz toga dubokog promišljanja o vjeri trebao se osmisliti novi odnos između Crkve i modernoga doba, odnosno, kako modernom svijetu, koji se udaljava od Boga, naviještati evanđelje“, podsjetio je Papa.

Sveti Otac je istaknuo da je i naše vrijeme prožeto zaboravljanjem i gluhoćom prema Bogu.

„Mislim da moramo naučiti najjednostavniju i glavnu lekciju Sabora, odnosno da je bit kršćanstva u vjeri u ljubav trojstvenoga Boga, u susretu, osobnom i zajedničkom, s Kristom koji usmjeruje i vodi naš život. Danas je najvažnije, kao što je bilo i za koncilske oce, da se ponovo jasno vidi da Bog postoji, da nas gleda i odgovara nam, te da se kada nema vjere u Boga ruši ono što je najbitnije, jer čovjek gubi svoje dostojanstvo i sve što ga čini velikim. Sabor podsjeća da Crkva, u svim svojim sastavnicama, ima zadaću prenositi riječ ljubavi Božje koja spašava, da se čuje i prihvati božanski poziv u kojem je naše vječno blaženstvo“, objasnio je Benedikt XVI.

Završavajući opću audijenciju Papa je rekao da nas II. vatikanski sabor poziva da svaki dan iznova otkrivamo ljepotu svoje vjere, da ju podrobno upoznamo radi čvršćeg odnosa s Gospodinom te da možemo u dubinu živjeti svoj kršćanski poziv. Djevica Marija, Majka Kristova i cijele Crkve, neka nam pomogne ostvariti i zgotoviti ono što su saborski oci, nadahnuti Duhom Svetim, čuvali u srcu, želju da svi upoznaju evanđelje i sretnu Gospodina Isusa, put, istinu i život – zaključio je Benedikt XVI.

Izvor: Laudato/Radio Vatikan