Tom je misom također obilježena stogodišnjica Medz yegherna, „Velikoga zločina“, odnosno pokolja u kojem se procjenjuje da je ubijeno oko 1.5 milijuna Armenaca – kršćana – pod Osmanskim carstvom. Papa je misu slavio s patrijarhom Armenske katoličke crkve, Nersesom Bedrosom XIX., a prisutan je bio i Karekin II., katolikos svih Armenaca te Aram I., katolikos Svete Stolice Cilicije.

 „U proteklom stoljeću čovječanstvo je doživjelo velike tragedije bez presedana. Prva, koja se uvelike smatra prvim genocidom 20. stoljeća, pogodila je vaš armenski narod“, rekao je Papa. „Druge dvije tragedije počinili su nacisti i staljinisti. U novije vrijeme svjedočili smo masovnom istrebljenju ljudi u Kambodži, Ruandi, Burundiju i Bosni“, nastavio je papa Franjo.

„Čini se da je ljudskost nesposobna zaustaviti prolijevanje nevine krvi. Čini se kako se raspršio i nestao zanos nakon završetka Drugog svjetskog rata. Čini se da ljudska obitelj odbija učiti iz svojih pogreški koje je uzrokovao zakon terora, tako da i danas postoje oni koji žele ukloniti druge uz pomoć nekolicine i suodgovorne šutnje drugih koji samo stoje po strani“, upozorio je ozbiljno Papa.

„Dragi Armenski kršćani, danas, s bolnim srcem, ali istovremeno s velikom nadom u uskrsloga Gospodina, sjećamo se stogodišnjice tog tragičnog događaja, tog neizmjernog i besmislenog istrjebljenja, čiju su okrutnost podnijeli vaši preci“, rekao je Sveti Otac, ističući „dužnost da im se oda počast“, jer gdje sjećanje blijedi, zlo ne daje zaliječiti rane. Skrivati ili nijekati zlo, naglasio je Papa, jest kao da ostavimo ranu da krvari, umjesto da ju izliječimo.

„Postojano uvjereni da zlo nikada ne dolazi od Boga, koji je beskrajno dobar, te ukorijenjeni u vjeri, ispovjedimo da se okrutnost nikada ne može pridjenuti Božjim djelima i, štoviše, apsolutno ne može biti opravdana njegovim Svetim Imenom“, potaknuo je na kraju svojega pozdrava papa Franjo.

„Isus nas poziva da vidimo njegove rane, da ih dodirnemo poput Tome i izliječimo svoju nevjeru“, rekao je papa Franjo u homiliji. „No, iznad svega, poziva nas da uđemo u otajstvo tih rana, u otajstvo njegove milosrdne ljubavi, jer Isusove su rane“, istaknuo je Papa „rane milosrđa. U njegovim ranama vidimo čitavo otajstvo Krista, pa i povijesti spasenja, te primjećujemo da se njegovo milosrđe proteže 'od koljena do koljena'.“
 
„Čovječanstvo ne može ispuniti ponor zla u svijetu – to može samo Bog, što je  doista i učinio na križu – ispunio je bezdan grijeha svojim milosrđem“, kazao je Papa i nastavio: „Eto puta koji nam je Bog dao za izlazak iz ropstva grijehu i smrti i za ulazak u život i slobodu: Isus, raspeti i uskrsli, sa svojim ranama punima milosrđa.“
 
„Suočeni s vlastitim grijesima i velikim tragedijama u svijetu, naša savjest može biti uznemirena, ali ne očajava, jer se sjećamo Gospodinovih rana. Koji bi grijeh bio tako težak da ga Kristova smrt ne može oprostiti“, upitao je retorički Papa. „Pogleda upravljenog na rane uskrsloga Isusa, možemo pjevati: vječno je njegovo milosrđe. S tim riječima ustrajmo, vođeni rukom našega Gospodina i Spasitelja“, potaknuo je na kraju Sveti Otac.