- Jubilej ostavlja u nasljedstvo veliku radost jer je u središte crkvenoga života ponovo stavljeno Božje milosrđe. U ovom nesigurnom vremenu kada se ne zna kakva će biti budućnost, milosrđe je izvor radosti, a imati sigurnost kršćanske nade s kojom nam Bog dolazi u susret i nikoga ne ostavlja sama, već daje utjehu svoje prisutnosti i blizine, to je nešto što će dugo ostati u srcu osoba – kazao je nadbiskup Fisichella.

Na upit o najvažnijim događajima tijekom jubilejske godine, rekao je kako se ne može navesti sva lica milosrđa.

- Rekao bih da su 'petci milosrđa' najvidljiviji znaci ovoga svjedočanstva. Papa je naime želio dati znakove, a ti su znakovi dirnuli nova siromaštva: mislim na posjete osobama koje današnje društvo odbacuje, uopće ne želi znati da one postoje, te na posjet staračkom domu, na posjet umirućima, jer današnje društvo ne želi razmišljati o smrti. Svi ti znakovi, po mom mišljenju, tresu mlake i ravnodušne savjesti, s druge pak strane očituju našu obvezu – kazao je nadbiskup.

Na primjedbu da je Papa Jubilejom želio probuditi Crkvu i pozvati na obraćenje srca, rekao je kako je Papin pastoralni program sadržan u enciklici 'Radost evanđelja' u kojoj je pastoralno obraćenje na prvom mjestu.

- Pastoralno obraćenje je stvaran znak potrebe da Crkva ´izađe´, odnosno da odbaci nadgradnje koje nemaju veze s vremenom u kojem živimo, poglavito na Zapadu, kao što je pretjerana organiziranost s kojom mislimo obratiti srca – kazao je nadbiskup Fisichella.

Nadgradnje ne obraćaju srca, već vjerodostojan navještaj, ako ga prati dosljedan život. Sposobnost dakle Crkve da ´izađe´, kako kaže papa Franjo, a ne da se zatvara u sigurne zidine, koje se nalaze poglavito na Zapadu, umjesto izlaženja na put i da se približi svima koji su na tom putu.

- Susrećući se s raznim osobama, Crkva treba biti kadra vjerodostojno naviještati Isusovo uskrsnuće – zaključio je nadbiskup Fisichella.