„Kad burze padnu deset bodova - to je tragedija, a kad djeca gladuju, beskućnici umiru na ulici, ljudi budu odbačeni poput smeća kao nerođeni ili starci – to je normalno. Sve to je rezultat kulture rasipništva i naše nemogućnosti 'čitanja znakova' Božjega djela, Njegovog dara nama, te što dopuštamo da novac, a ne čovjek vlada društvom. Kultura solidarnosti mora prevladati nad kulturom rasipništva jer kad stvaramo i brinemo o stvorenom – čak i o ljudskom biću – kada dijelimo naše resurse, onda ih ima dovoljno za sve“, poručio je papa Franjo na općoj audijenciji na Trgu sv. Petra.  

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša provodi se uz kampanju smanjenja otpada od hrane, pa je Sveti Otac pozvao sve na racionalnu nabavu hrane kako se ne bi pretvorili u društvo koje samo baca. Ukazao je kako veliki jaz između potrošačke kulture i siromaštva nije samo ekonomski problem, već i etički i antropološki.

„Ova audijencija podudara se sa Svjetskim danom zaštite okoliša i zato smatram primjerenim ukazati na našu odgovornost da vodimo računa o Zemlji u skladu s Božjom zapovijedi. Pozvani smo čuvati ne samo prirodni okoliš, već pokazati poštovanje i solidarnost sa svim pripadnicima naše ljudske obitelji. Te dvije dimenzije su usko povezane: danas se suočavamo s krizom koja nije samo posljedica upravljanja gospodarskim resursima, već i brige o ljudskim resursima, o potrebama naših braće i sestara koji žive u teškom siromaštvu i osobito djece diljem svijeta kojima se ne pruža odgovarajuće obrazovanje, zdravstvena skrb i prehrana.

Živimo u vrijeme krize, to vidimo u okolišu, ali i čovjek je u opasnosti jer svijetom vlada novac, a ne čovjek. Naš Bog Otac nije predao Zemlju na čuvanje novcu, već nama ljudima. No, ljudi su se okrenuli idolima profita i potrošnje. To je kultura potrošnje. Ako vam se pokvari računalo – to je tragedija, ali siromaštvo, potrebe, tužne priče brojnih ljudi – to je normalno.

Kultura rasipništva postala je uvriježeni stav. Ljudski život, osoba više se ne gledaju kao glavna vrijednost koju treba poštovati i štititi, osobito siromašne i nemoćne, na nerođenu djecu gleda se kao beskorisnu, a na starije kao nepotrebne. Zbog takve kulture rasipništva postali smo bezosjećajni prema bacanju hrane, dok u mnogim krajevima svijeta ljudi umiru od gladi.

No, trebamo zapamtiti da hrana koju bacimo uvijek je uzeta sa stola siromašnog i gladnog. Pozivam sve da poštuju i čuvaju ono što je stvoreno, da budu pažljivi prema drugima, da odbace kulturu rasipništva i promoviraju kulturu solidarnosti i prihvaćanja.“

Izvor: news.va