U Kristovoj muci je Božji odgovor na uplakani i ponekad rezignirani vapaj zbog iskustva boli i smrti. Ne radi se o bježanju od križa, nego ostajanju uz njega, poput Djevice Marije, koja pateći zajedno s Isusom prima milost nade protiv svake nade. Ostajemo duboko sjedinjeni s mukom Gospodina našega Isusa, kako bi se u nama očitovala snaga njegova uskrsnuća, objasnio je Papa.

A ta snaga se očitovala u životu danas kanoniziranih svetaca.

Elisabeth Hesselblad, rođena 1870. u luteranskoj obitelji, s 18 je godina emigrirala u Sjedinjene Države. Posvetila se skrbi za bolesne u New Yorku, gdje je produbila katoličku vjeru i bila krštena. Za vrijeme boravka u Rimu, osnovala je kongregaciju časnih sestara te je spasila barem 60 Židova od fašističke Italije, zbog čega je proglašena i 'pravednicom među narodima'. Preminula je u Rimu 1957., a blaženom je proglašena 2000. godine.

Stanisław od Isusa i Marije rođen je 1631. godine. Utemeljio je novi institut posvećen Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije, 200 godina prije dogmatskog proglašavanja tog nauka. Osobito se posvetio promicanju vjere među marginaliziranima i siromasima te molitvi za preminule, posebno one koji nisu bili spremni na smrt. Preminuo je 1701., a blaženim je proglašen 2007. godine.

Papa je u homiliji istaknuo kako je Isus na sebe uzeo naše grijehe te nas oživljene vraća u Crkvu. To se na osobit način događa tijekom Svete godine milosrđa.

- Crkva nam danas pokazuje dvoje svoje djece, uzornih svjedoka tog uskrsnog otajstva.

Nakon mise, prije molitve Angelusa, papa Franjo je pozdravio predstavnike poljskih i švedskih vlasti.

- Neka Gospodin po zagovoru dvoje novih svetaca blagoslovi vaše narode – poručio je Papa.