Na Veliki petak papa Franjo je u Koloseju prvi put predvodio Križni put. Ove godine meditacije Križnog puta pripremili su mladi iz Libanona.

"Križ je riječ kojom je Bog odgovorio na zlo... Križ označuje milosrđe i oproštenje", istaknuo je papa Franjo na kraju Križnog puta u Koloseju naglasivši kako nas Bog nikad ne osuđuje.

"Bol je i nada u Kristovu križu", jasno se zaključuje iz razmišljanja za Križni put koja su pod vodstvom kardinala maronitskog patrijarha Béchare Boutrosa Raïja napisali mladi Libanonci, a koja su se čitala u rimskom Koloseju u petak tijekom obreda križnog puta pod predsjedanjem pape Franje.

Katolici već stoljećima mole Križni put. Na svakoj od 14 postaja, čitajući molitve, prisjećaju se muke i smrti Isusa Krista. Tu je tradiciju započeo sv. Franjo Asiški i zadržala se do današnjih dana.

Danas se postaje Križnoga puta mogu naći u gotovo svim katoličkim crkvama i, iako se njima uvijek može proći, najčešće se Križni put moli tijekom korizme, petkom navečer i  osobito na Veliki petak.

U Rimu je tradicija da se na Veliki petak Križni put održava u Koloseju. Taj običaj uveo je u 18. stoljeću papa Benedikt XIV., a obnovio 1964. godine papa Pavao VI.

U vrijeme pontifikata Ivana Pavla II., Križni put na Koloseju na Veliki petak postao je i televizijski događaj koji se ne propušta. U početku je Papa sam nosio križ od postaje do postaje, no kako je ostario i onemoćao, sve do svoje smrti 2005. godine, samo je predvodio obred, dok su drugi nosili križ.

Svake godine, netko drugi je pozvan da napiše meditacije za postaje, a među njima je dosad bilo i nekoliko nekatolika. Ivan Pavao II. napisao je meditacije za Veliki jubilej 2000. godine.

Procesiju Križnog puta u Koloseju svake godine prati velik broj vjernika i hodočasnika u Rim, a ugođaj privuče i pripadnike drugih vjeroispovijesti i ateiste.

Izvor: Laudato