Giovanni Battista Montini rođen je 26. rujna 1897. godine kao drugo dijete u obitelji mjesnih plemića. Njegov otac George Montini i majka Giuditta, rođena Alghisi, imali su još dva sina Ludovica i Francisca. Osnovno obrazovanje završio je u isusovačkoj školi u Bresciji. Nakon redovnog školovanja s 19 godina odlazi u sjemenište, a za svećenika je zaređen u Bresciji 1920. godine. Nastavlja studij teologije i prava u Rimu, na Papinskom sveučilištu Gregoriana i Papinskoj akademiji za obrazovanje diplomata. Godine 1954. papa Pio XII. imenuje ga milanskim nadbiskupom, a četiri godine kasnije papa Ivan XXIII. imenuje ga i kardinalom. U listopadu 1962. s radom započinje Drugi vatikanski sabor.

Za papu je izabran 1963. nakon smrti Ivana XXIII., upravo u tijeku Vatikanskoga koncila. Crkvu je nastavio voditi stazama svog prethodnika, pa je Vatikanski koncil zaključio s mnogim važnim odlukama. Misa se napokon mogla služiti na materinjim jezicima, proširen je kardinalski zbor, ukinut je indeks zabranjenih knjiga, a Sant'Uffizio pretvoren je u Kongregaciju za nauk vjere. Na čelo te "čuvarice crkvenih zakona" imenovao je tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Franju Šepera. U doba pojave kontracepcijske pilule novi je papa objavio encikliku "Humanae vitae", o svetosti ljudskoga života.

Zanimljivo je da je Pavao VI. prvi nasljednik na Petrovoj stolici koji je putovao izvan granica Europe. Posjetio je Ameriku i na 20. obljetnicu Ujedinjenih naroda pozvao na mir u tadašnjem hladnoratovskom svijetu. Radi pomirenja s kršćanskim crkvama posjetio je Jeruzalem i Carigrad, gdje se susreo s patrijarhom Atenagorom. Za pontifikata Pavla VI. ponovno su uspostavljeni i diplomatski odnosi između Jugoslavije i Svete Stolice, koje je Tito prekinuo 1952. zbog imenovanja Stepinca kardinalom. Papa je administrativno podijelio Crkvu u Hrvata na četiri nadbiskupije: Zagrebačku, Splitsku, Riječku i Sarajevsku, dok je Zadarska ostala neposredno podređena Svetoj Stolici. Šibenskog franjevca Nikolu Tavelića uzdignuo je na oltar svetosti.

Papa Pavao VI. posljednji se put u javnosti pojavio na misi zadušnici za demokršćanina Alda Mora, žrtvu otmice, koji mu je bio odani prijatelj još od rane mladosti. Tri mjeseca poslije 6. kolovoza 1978. iznenada je umro od srčanog udara u svom ljetnikovcu u Castel Gandolfu. »Mogu smireno otići. Dobar sam boj bio, utrku završio, vjeru sačuvao«, bile su mu posljednje riječi.

Papa Benedikt XVI. donio je 2012. godine uredbu kojom se Pavlu VI. priznaju "herojske vrline". a 19. listopada 2014. godine bit će proglašen blaženim. Mnogi kažu da je Pavao VI. umnogome utro put svojim nasljednicima pa i najomiljenijem papi naših dana sv. Ivanu Pavlu II.