Kao što je bilo i najavljeno, papa Benedikt XVI. objavio je apostolsko pismo Motu proprio u kojem donosi niz promjena pravila tijekom razdoblja "sede vacante" i izbora novog rimskog biskupa, prenio je news.va.

Novi Motu proprio mijenja određene paragrafe i dijelove teksta dokumenta Universi Dominici gregis (UDG).

Nijedan se kardinal izbornik ni iz kojeg razloga ne može isključiti iz pasivnog i aktivnog izbora, poštujući odredbe članaka 40 i 75 konstitucije Universi Dominici gregis, ustvrdio je Papa.

Osim toga, određeno je da se od trenutka zakonski upražnjene Apostolske stolice, čeka odsutne petnaest cijelih dana prije početka konklave. Papa Kardinalskom zboru ostavlja mogućnost da konklavu počne prije ako utvrdi prisutnost svih kardinala izbornika, također i mogućnost odgode za nekoliko dana početka izbora ako postoje teški razlozi, ali ne više od dvadeset dana od početka sedisvakancije, tada su svi kardinali izbornici dužni započeti biranje.

U dokumentu su objašnjeni propisi o tajnosti konklave. Cjelokupni teritorij Grada Vatikana kao i redovita aktivnost Ureda koji imaju sjedište u Vatikanu imaju se urediti tako da se u tom razdoblju jamči tajnost i slobodno odvijanje svih radnji povezanih s izborom Prvosvećenika. Posebno se ima paziti, također i uslugom sobnih prelata klerika, da se nitko kardinalima izbornicima ne približava tijekom vožnje od prebivališta 'Kuće Svete Marte' do Vatikanske Apostolske palače.

Sve osobe, koje bi iz bilo kojeg razloga i u bilo koje vrijeme od bilo koga saznale nešto što se izravno ili neizravno odnosi na izbor i, posebice, što se odnosi na obavljeno prebrojavanje glasova pri biranju, dužne su čuvati tajnu s bilo kojom osobom izvan kolegija kardinal izbornika, u tu svrhu, prije početka biranja, moraju položiti prisegu prema točno određenim načinima pri svijesti da odavanje tajne uključuje izravno izopćenje pridržano Svetoj Stolici.

Ukinut je način biranja aklamacijom ili nadahnućem ili nagodbom, od sada će se Rimski prvosvećenik birati jedino glasanjem. Papa određuje da je za valjan izbor Rimskoga prvosvećenika potrebna dvotrećinska većina glasova, prisutnih i izbornika glasača.

Ako se glasanjima o kojima se govori u člancima 72, 73 i 74 konstitucije Universi Dominici gregis ne izabere Papa, onda se jedan dan ima posvetiti molitvi, promišljanju i dijalogu; na sljedećim glasanjima mogu se birati dva imena koja su u prethodnom prebrojavanju dobila najveći broj glasova, i u ovim glasanjima je na snazi odredba da je za valjanost izbora nužna dvotrećinska većina prisutnih kardinala izbornika glasača. U ovom slučaju nemaju pravo birati kardinali za koje se glasa.

Kanonski obavljen izbor, posljednji kardinal đakon poziva u izbornu dvoranu tajnika Zbora kardinala, ravnatelja Papinskih liturgijskih slavlja i dva obrednika, potom se kardinal dekan, ili najstariji kardinal, u ime cijelog Zbora izbornika izabranom obraća riječima: Prihvaćaš li kanonski izbor za Vrhovnog svećenika? Ako izabrani prihvaća, pita ga: Koje ime želiš uzeti? Tada učitelj za Papinska liturgijska slavlja kao bilježnik s dvojicom obrednika svjedoka sastavlja zapis o prihvaćanju novoga Vrhovnoga svećenika i o odabranom imenu.

Nakon odlaska pape Benedikta XVI. s mjesta poglavara Katoličke crkve, započinje razdoblje "sede vacante" (prazna stolica). Ovim dekretom Papa je odredio da konklave mogu započeti i ranije, ali je odluku prepustio kardinalskom zboru. Pretpostavlja se da bi mogle početi 9. ili 10. ožujka.

Potrebno je da svi kardinali, koji nisu navršili 80 godina života u međuvremenu dođu u Vatikan. Za sada ih je predviđeno 115, jer je škotski kardinal Keith O' Brien najavio da neće sudjelovati. "Molim Božji blagoslov za subraću kardinale, koji će se okupiti u konklavama za izbor novog Pape. Ja im se neću pridružiti, jer ne želim svratiti pozornost medija u Rimu na sebe", rekao je kardinal O'Brien nakon što je Papa prihvatio njegovu ostavku na službi nadbiskupa u St. Andrewsa i Edinburga. Njemu mediji predbacuju da nije bio dosta strog prema nekim svećenicima koji su bili optuženi zbog seksualnih zlostavljanja.

Pozornost svjetske javnosti je najviše usredotočena na posljednju opću audijenciju, koju će Papa održati u srijedu. Bit će to konačni oproštaj, jer u četvrtak 28. veljače u 20 sati prestaje njegova papinska služba.

U utorak će se oprostiti od kardinala, koji su već stigli u Rim, a danas je primio tri kardinala, koji su proveli istragu o curenju tajnih dokumenta i sukobima u crkvenom vrhu. Odluku o eventualnoj objavi tih izvješća donijet će novi papa.

Izvor: news.va/rv