Na početku svoga današnjega podnevnog nagovora, Sveti Otac je podsjetio na liturgijska čitanja ove nedjelje, koja nas pozivaju na razmišljanje o tajni uskrsnuća od mrtvih.
 
Evanđelje nam predstavlja Isusa koji se suočava sa nekim saducejima, koji nisu vjerovali u uskrsnuće nego su odnos s Bogom poimali samo u okviru zemaljskih zbiljnosti. Njihov apsurdan i smiješan primjer o ženi i sedmorici braće, od kojih nijedan nije stekao potomstva, uvod je u zlobno pitanje postavljeno Isusu: čija će dakle ta žena biti o uskrsnuću?
 
Isus izriče istinu o uskrsnuću i ukazuje na razliku između ovog i budućeg života. Nije moguće kategorije ovoga svijeta primijeniti na onostranu zbilju koja nadilazi ono što vidimo u ovom životu. On kaže sinovi i kćeri ovoga svijeta, žene se i udaju; ali oni koji se nađu dostojni budućeg života i uskrsnuća od mrtvih, niti se žene niti udaju (rr. 34-34).
 
Papa tumači Isusovu misao o ovozemnom životu kao provizornom, privremenom, koji ima svoj svršetak. Nakon uskrsnuća, tome nasuprot, smrt više neće biti obzorje i živjet ćemo potpuno, pa i ljudske odnose, na božanskoj razini, na preobražen način. Utoliko će i brak, kao ovozemni znak i sredstvo ljubavi, zasjati preobražen u punom svjetlu, u slavnom jedinstvu Svetih u Raju.
 
Papa je napomenuo da sinovi uskrsnuća nisu samo malobrojni i privilegirani, nego sve osobe, jer spasenje koje nam Isus donosi, upravljeno je svakom od nas. Sveti Otac je pojasnio, da život sličan onom anđeoskom, potpuno uronjen u Božje svjetlo i posvećen Njegovoj slavi, nije samo puko uskrsnuće od mrtvih, nego novo rađanje života, koje već kušamo danas.
 
- To je pobjeda nad ništavilom koje također možemo kušati – kazao je papa Franjo.
 
Naglasio je kako je uskrsnuće je temelj kršćanskog života.

- Bez naznake Raja i vječnog života, kršćanstvo bi se svelo na običnu etiku i životnu filozofiju. A poruka kršćanske vjere dolazi od Boga i nadilazi ovaj svijet. Utoliko je vjera u uskrsnuće od središnjeg značaja, kako naši čini ne bi bili cilj sami sebi nego da bi postali sjeme određeno da proklija u Božjem vrtu te tako daju vječan plod – kazao je papa Franjo, zazivajući pomoć Marije, Kraljice Neba i zemlje, kako bi riječi koje nam je Njezin Sin posijao u srce, urodile dobrim djelima.
 
Nakon Podnevne molitve, papa Franjo je uputio apel da se zatvorski uvjeti poboljšaju, kako bi više odgovarale ljudskom dostojanstvu zatvorenika, u cijelom svijetu.
 
Potaknuo je također, da se promišlja o potrebi kaznenoga zakona, u smislu da on ne bude isključivo kaznen, nego da bude otvoren nadi i eventualnom ponovnom uključivanju u ljudsko društvo. Posebno je predložio kompetentnim građanskim vlastima mogućnost da u ovoj Godini milosrđa učine djelo pomilovanja prema onim zatvorenicima koji se budu smatrali prikladnima za takvo što.
 
Papa je podsjetio na to da je prije dva dana na snagu stupio Pariški sporazum, što pokazuje korak naprijed očuvanju Zemlje (usp. Laudato si’, 13), da se gospodarstvo stavi u službu ljudi te se tako izgrađuju pravda i mir. Sutra pak u Maroku, započinje novo zasjedanje o klimi, koja se i brine o primjeni Sporazuma. Izrazio je nadu da će se sve ovo voditi savješću naše odgovornosti za zajednički dom.
 
Podsjetio je na jučerašnju beatifikaciju 38-ice mučenika, u Albaniji, žrtve režimskih progona u toj zemlji proteklog stoljeća i istaknuo kako su mučenici radije podnijeli zatvor, mučenje, pa na koncu i samu smrt, kako bi ostali vjerni Kristu i Crkvi.
 
- Neka nam njihov primjer pomogne te u trenucima kušnje, nađemo snagu u Gospodinu te da u nama pobudi stav dobrote, praštanje i mira – zaključio je Papa.