Živeći istinsko suosjećanje, budite povlašteni svjedoci milosrđa Oca života, poručio je papa Franjo sudionicima plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život, koje je u četvrtak 3. ožujka primio u audijenciju.

Ovih su dana članovi Papinske akademije promišljali o kreposti u etici života. Papa Franjo je, nadovezujući se na njihovu temu, istaknuo da je krepost najvjerodostojniji izraz dobra koje čovjek, s Božjom pomoći, može ostvariti.

- Vrlina nije samo običaj, nego stav postojanog biranja dobra. Krepost nije emocija, nije sposobnost koja se stječe na tečaju, a još manje biološki mehanizam. Ona je najviši izraz ljudske slobode i najbolje što ljudsko srce pruža – naglasio je Papa.

Istaknuo je Sveti Otac kako dobro koje čovjek čini nije rezultat proračunavanja ili strategija, a još je manje rezultat genetske konstitucije ili društvenih uvjetovanja, nego je rekao da je plod ispravno orijentiranog srca, slobodnog izbora koji teži prema istinskom dobru.

- Nije dostatna znanost i tehnika da bi se učinilo dobro, potrebna je mudrost srca - rekao je Papa.

Upozorio je da u naše vrijeme postoje kulturne struje koje ne prepoznaju Božji utisak u stvorenome, pa ni u čovjeku. Ljudsku se narav, kako je pojasnio, svodi samo na materiju, koju se može oblikovati prema kojem god naumu.

- Prva priroda koju imamo čuvati, kako bi donijela plodove, naša je vlastita ljudskost. Trebamo joj dati čisti zrak slobode i životvornu vodu istine, zaštititi ju od otrova egoizma i laži - naglasio je Sveti Otac.

Primijetio je Papa, da kada se srce udalji od dobra i istine sadržane u Božjoj riječi u opasnosti je da zlo naziva dobrim, a dobro zlim, kreposti se gube i lakše ih zamjenjuje grijeh, a potom i porok.

- Što srce više naginje egoizmu i zlu, to ga je teže promijeniti, kao što Isus kaže: 'tko god čini grijeh, rob je grijeha'. Kad se srce iskvari, slijede teške posljedice za društvo. A takvo se stanje ne može promijeniti snagom teorija ili pak socijalnim ili političkim reformama. Samo snaga Duha Svetoga može preoblikovati naše srce – istaknuo je Papa.

Smatra Papa da u okviru etike života, norme koje govore o poštovanju osobe, premda su potrebne, nisu same dostatne da se ostvari cjelovito čovjekovo dobro.

- Kreposti osoba koje rade na promicanju života krajnje su jamstvo da će se dobro stvarno poštovati – rekao je Sveti Otac.

Napomenuo je da danas ne manjka znanstvenih spoznaja i tehničkih sredstava da se podrži ljudski život u situacijama u kojima je slab, ali da često nedostaje ljudskosti. Stoga je pozvao sveučilišta da omoguće u svojim formacijskim programima da studenti sazriju u tim dispozicijama srca i uma koje su nužne za prihvaćanje i skrb o ljudskom životu, prema dostojanstvu koje mu pripada u svakoj situaciji.

- Neka oni koji su se posvetili zaštiti i promicanju života prije svega pokažu njegovu ljepotu - poželio je Papa.

Suvremena kultura, istaknuo je Sveti Otac, još uvijek ima premise na temelju kojih može potvrditi kako je čovjek, koje god bile okolnosti njegova života, vrjednota koju se ima štititi.

- Ljudski je život, međutim, često ugrožen moralnim nesigurnostima koje onemogućuju njegovu učinkovitu obranu. Često se pod nazivom vrline skrivaju poroci. Zbog toga je potrebno ne samo da kreposti stvarno informiraju čovjekovo mišljenje i djelovanje, nego i da ih se kultivira po stalnom razlučivanju te da budu ukorijenjene u Bogu, koji je izvor svake vrline – naglasio je Papa.

Na kraju govora Sveti Otac je još jednom istaknuo opasnost novih ideoloških kolonizacija koje u ljudsku i kršćansku misao ulaze pod krinkom kreposti, modernosti, novih stavova, kako je rekao Sveti Otac, one su prave kolonizacije koje lišavaju slobode i koje se boje stvarnosti kakvom ju je Bog stvorio.