Na početku audijencije Papa je istaknuo prisutnost Božjeg milosrđa tijekom čitave povijesti Izraelskog naroda.

– Milosrđe ne može ostati ravnodušno pred patnjom potlačenih, na jauk onoga tko je podvrgnut nasilju, porobljen i osuđen na smrt. Bolna je to stvarnost koja pogađa svako vrijeme, pa tako i ovo naše, što često čini da se osjećamo nemoćnima, da otvrdnemo srce i mislimo na druge stvari. Bog, tomu nasuprot, nije ravnodušan, ne otklanja nikada pogled od ljudske boli. Bog milosrđa odgovara i skrbi se za siromahe, za one koji mu vape iz svog očaja – kazao je Sveti Otac.

Papa također ističe povijest Mojsija, posrednika spasenja Izraelskog naroda koji se suprotstavlja Faraonu kako bi ga uvjerio da  pusti Izraelce, a poslije će narod voditi preko Crvenog mora i pustinje prema slobodi.

– Tako i mi u ovoj godini božanskog milosrđa možemo učiniti da budemo posrednici milosrđa, da približimo, da dadnemo poticaj, da postignemo Božje milosrđe kako bi spasilo – poručuje Papa Franjo.

Sveti Otac napominje da Božje milosrđe uvijek djeluje kako bi spasilo, potpuno suprotno od onih koji djeluju da bi ubili.

– Gospodin preko svoga sluge Mojsija, Izraela (narod) pustinjom vodi kao da mu je sin, odgaja ga u vjeri, sklapa s njime savez, stvarajući tako vez najjače ljubavi, one koju otac ima prema sinu ili zaručnik prema zaručnici. Tako daleko ide Božje milosrđe. Bog predlaže odnos posebne, isključive i privilegirane ljubavi – ističe Sveti Otac.

Naposljetku je dodao kako nas čudesa božanskog milosrđa čine draguljima u rukama dobrog i milosrdnog Oca.

– Molimo Gospodina da u ovoj godini i mi činimo djela milosrđa, da otvorimo svoje srce, da dođemo do svih djelima milosrđa. To je milosrdna baština koju je Bog Otac ostavio svima nama – zaključio je Papa Franjo.