Papa Franjo je u petak, 6. prosinca, primio u audijenciju članove Međunarodnoga teološkog povjerenstva, koje je predvodio predsjednik povjerenstva nadbiskup Gerhard Ludwig Müller, u prigodi završetka njihove opće skupštine. U svojemu govoru Sveti je Otac istaknuo važnost crkvene službe teologâ za život i poslanje Božjega naroda.

Zadaća je teologa – rekao je Papa navodeći riječi iz pastoralne konstitucije 'Gaudium et Spes' – pozorno slušati, razlučivati i tumačiti različite izražaje našega doba, i znati ih prosuditi u svjetlu Riječi Božje, kako bi ljudi što bolje shvatili objavljenu istinu, kako bi ona bila razumljivija, i kako bi ju se predstavilo na odgovarajući način.

Teolozi su 'pioniri'; - rekao je Papa – začetnici dijaloga Crkve s kulturama; to je vrlo važno, stoga …. Naprijed! – potaknuo je Papa te primijetio da se katkada može misliti da su oni u pozadini, u kasarni… Međutim, ne! – rekao je Papa. Dijalog Crkve s kulturama istodobno je kritičan i dobrohotan…, a ima pomoći da Riječ Božju prihvate ljudi „iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika“ (Ap 7,9).

Tri teme kojima se Povjerenstvo posebno bavi – podsjetio je Papa – uključene su u taj vidik. Vaše razmišljanje o odnosima između monoteizma i nasilja pokazuje da je Božja objava uistinu Radosna vijest za sve ljude. Bog nije prijetnja za čovjeka! – istaknuo je Sveti Otac. Vjera u jedinoga Boga, tri puta svetoga, nije, i ne može nikada biti začetnica nasilja i nesnošljivosti. Konačna Božja objava u Isusu Kristu čini nemogućim svako pribjegavanje nasilju 'u Božje ime'. Upravo zbog njegova odbijanja nasilja, zbog toga što je zlo pobijedio dobrom, krvlju na svojemu Križu, Isus je pomirio ljude s Bogom, i međusobno – rekao je papa Franjo.

A Crkva je dužna – kazao je potom Sveti Otac – prije svega živjeti u sebi tu poruku koju nosi u svijet. Bratski odnosi među vjernicima, vlast življena kao služenje, solidarnost sa siromašnima; sva ta obilježja, koja označavaju crkveni život još od njezina početka, mogu, i imaju biti dio živoga i privlačnoga uzora za razne ljudske zajednice, od obitelji do građanskoga društva. To svjedočanstvo pripada Božjem narodu u cjelini, koji je narod prorokâ – istaknuo je Papa. Po daru Duha Svetoga, članovi Crkve posjeduju 'osjećaj vjere'. Riječ je o jednoj vrsti 'duhovnoga instinkta' koji daje osjećaj cum Ecclesia, te pomaže razaznati ono što je u skladu s apostolskom vjerom i duhom Evanđelja.

Poslanje je teologâ istodobno privlačno i opasno – primijetio je Papa. Privlačno je, jer teološko istraživanje i poučavanje mogu postati pravi put svetosti. S druge je pak strane i opasno, jer obuhvaća iskušenja: ravnodušnost srca, ali to je tako ružno….  rekao je Sveti Otac – kada se srce ukruti i vjeruje da može o Bogu razmišljati u toj krutosti… koliko je onda pogrešaka! Ponos, pa čak i ambicije – istaknuo je Papa te spomenuo svetoga Franju Asiškoga koji je jednom zgodom napisao bratu Antunu iz Padove: „Drago mi je da braću poučavaš svetu teologiju, pod uvjetom da u učenju ne ugasiš duh svete molitve i pobožnosti“. I približavanje malenima pomaže nam da postanemo inteligentniji i mudriji – istaknuo je papa Franjo te na kraju spomenuo i svetoga Ignacija koji je redovnike slao da katekizam predaju malenima, kako bi bolje shvatili tu Božju mudrost.