S jedne strane simbolički lik majke uzdiže se u pjesmama i umjetnosti, a u stvarnosti njezina se spremnost na žrtvu za djecu iskorištava za "socijalnu štednju", istaknuo je Papa i primijetio kako se i u Crkvi premalo pozornosti posvećuje majkama.

Trebalo bi više cijeniti njihovu svakidašnju borbu na poslu i pozornost i ljubav što je gaje u obitelji. Trebalo bi se potruditi i shvatiti što one zapravo žele kako bi postigle plodove vlastite emancipacije. Društvo bez majki bilo bi, prema Papinim riječima, neljudsko društvo. Majke su najjače sredstvo protiv "širenja sebičnog individualizma". One znaju uvijek, pa i u najtežim trenucima, biti nježne, posvećujući se svim fizičkim i moralnim snagama djeci.

"Individualnost je nešto što se ne može dijeliti, objasnio je Sveti Otac, i primijetio kako se majke ipak dijele čim začnu dijete, koje daruju svijetu, odgajajući ga.

Majke najviše mrze rat, u kojem stradavaju njihova djeca. One najbolje svjedoče o ljepoti života. Svaki čovjek duguje svoj život majci i u većini slučajeva vrlo mnogo i u daljnjim etapama svog života u ljudskom i duhovnom rastu. Majke se uvijek suočavaju s problemima i radom, primijetio je Papa.

Majke bez straha, u jednostavnom majčinskom mučeništvu, začnu, rađaju, hrane djecu, odgajaju ih i s ljubavlju se za njih brinu. Biti majka ne znači samo rađati djecu. To je životni izbor, kojim se daje život čovjeku. Majke znaju prenositi bez nekih posebnih tumačenja djeci svojim molitvama, gestama i pobožnošću i najdublje osjećaje vjerskog života. Sjeme vjere nalazi se upravo u tim prvim predragocjenim životnim trenucima, rekao je Papa i primijetio kako bez majki vjerojatno ne bi ni bilo novih vjernika, jer bi vjera izgubila veći dio one svoje jednostavne i duboke topline.

Crkva je naša majka. Mi nismo siročad, jer imamo majku. Bogorodica je i majka Crkve i kao takva naša majka. Nismo siročad, ponovio je papa Franjo, jer smo sinovi Crkve, sinovi Marije i sinovi naših majki, kojima je zahvalio za njihovu požrtvovnost u obiteljima i rad u Crkvi i u svijetu.

Papa je posebno pozdravio muslimanske vjerske predstavnike iz Francuske, uključene u kršćansko-islamske pregovore, preporučivši im da odvažno nastave služiti miru, bratstvu i istini.

Obraćajući se poljskim hodočasnicima, posebno je pozdravio izaslanstvo skupine preživjelih iz koncentracijskog logora Auschwitza, koji su bili oslobođeni prije sedamdeset godina.