Na diplomatskoj razini, Sveta Stolica se nikada neće prestati zalagati da se glas mira čuje sve do na kraj zemlje, obećanje je koje papa Franjo dao diplomatima akreditiranim pri Svetoj Stolici, na kraju tradicionalnog novogodišnjeg susreta. Papa je izrazio nadu da će Izvanredna godina milosrđa biti povlaštena prigoda da se toplinom milosrđa nadvlada hladna ravnodušnost koja se nastanila u mnogim srcima.

Papa je istaknuo da su prošlu godinu obilježili mnogi pozitivni signali, među koje je ubrojio mnoštvo međunarodnih nastojanja Svete Stolice oko mirnoga suživota među pripadnicima različitih religija, oko vjerske slobode i poštivanja identiteta.

- Bio je to hod prema miru i dijalogu čiji je temeljni korak bio otvaranje Svetih vrata u Banguiju, u Srednjoafričkoj Republici, što snažno opovrgava ideju da se može ubijati u Božje ime, kao što se dogodilo u krvavim terorističkim napadima prošlih mjeseci u Africi, Europi i na Bliskome istoku – kazao je Papa.

Kako je Sveti Otac objasnio, milosrđe je bila nit vodilja apostolskih putovanja prošle godine, počevši od posjeta Sarajevu. Za Bosnu i Hercegovinu je rekao da ima posebno značenje za Europu i čitav svijet.

- To sjecište kultura, naroda i religija se trudi s pozitivnim ishodima, izgrađivati uvijek nove mostove i vrjednovati ono što ujedinjuje, a na razlike gledati kao na prigode za rast u poštovanju prema svima. To je moguće s povjerenjem i strpljivim dijalogom; vrijednost za svačiju kulturu i prihvatiti ono dobro iz tuđeg iskustva – ustvrdio je Papa.

Dodao je kako nema društvenog napretka bez posvećivanja velike pažnje obitelji, koju je nazvao ''prvom i najvažnijom školom milosrđa'' te istaknuo kako su nažalost poznate brojne teškoće s kojima se obitelj treba suočiti u naše vrijeme, u kojem je ugrožena sve većim nastojanjima da se redefinira sama ustanova braka putem relativizma, kulture prolaznoga i izostankom otvorenosti životu.

- Individualistički duh je u korijenu ravnodušnosti prema bližnjemu, a osobe čini plašljivim i ciničnim. Takvi se stavovi često mogu prepoznati u odnosu prema siromašnima i posljednjima – naglasio je Papa.

Među njima osobito je istaknuo selioce, koji se svakoga dana suočavaju s poteškoćama u traženju mjesta gdje bi mogli živjeti u miru i dostojanstvu. Teškoj selilačkoj krizi u Europi, Aziji i Americi, Papa je posvetio velik dio svojega govora, navodeći biblijske prizore koji govore o teškoćama, patnjama, željama i nadanjima čovječanstva u hodu.

- Tragedije koje pogađaju najnezaštićenije, plodovi su ''kulture odbacivanja'' i ''bahatosti moćnika'' - rekao je papa Franjo.

Osvrnuo se na mjesta gdje je nemoguće redovito migrirati, selioci su često prisiljeni obratiti se krijumčarima ili trgovcima ljudi, a dramatične slike djece, kako je rekao, utopljene u moru svjedoče o strahotama koje uvijek prate ratove i nasilje. Stoga je Sveti Otac pozvao svjetske vođe da zaustave trgovinu ljudima.

- Tema selilaštva je složena i traži dugoročne projekte koji idu ponad hitnog rješavanja problema. Ogromni pritok ljudi u Europu dezorijentira zemlje i društva koja pružaju utočište, što može ugroziti humanistički ''duh'' koji je oduvijek karakterizirao Stari kontinent -napomenuo je Papa.

Naglasio je kako su značajni strahovi za sigurnost, osobito s obzirom na prijetnju međunarodnoga terorizma. Međutim, prema Svetome Ocu, Europa ima ''sredstva za zaštitu središnje uloge ljudske osobe i pronalazak ispravne ravnoteže između dvostruke moralne obveze da se brine o pravima svojih građana i jamči pomoć i prihvaćanje selilaca''.

Papa je izrazio osobnu zahvalnost međunarodnim i državnim tijelima koja su pokazala velikodušan stav dijeljenja te dodao kako je važno da države koje su na prvoj crti ne budu ostavljene same u suočavanju s tim problemom.

- Selilaštvo će u budućnosti biti čimbenik od još temeljnije važnosti nego dosada. Ključ sprječavanja plodnog tla za ekstremizam i fundamentalizam leži u sposobnosti prihvaćanja i integracije, utemeljene na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Zbog toga Sveta Stolica obnavlja svoje zalaganje na području ekumenizma i međureligijskog dijaloga - rekao je Papa.

Govor diplomatima je zaključio razmišljanjem o pozitivnim čimbenicima koji su obilježili prošlu godinu na međunarodnoj razini. Podsjetio je na nuklearni sporazum s Iranom i na dogovor o klimi u Parizu.

- Ipak, ostaju mnogi izazovi za mir: napetosti u Perzijskom zaljevu, sjevernokorejska nuklearna prijetnja, međunarodni terorizam, sukobi na Bliskome istoku i u Ukrajini. Međutim, sve se prijetnje miru mogu pobijediti samo odbacivanjem ravnodušnosti - zaključio je Sveti Otac.