U opširnom razgovoru o kulturnim i filozofskim temama, ne dotičući se vjerskih ili političkih pitanja, Papa je rekao da je Kina za njega uvijek bila primjer veličine: velika zemlja, velika kultura s neiscrpnom mudrošću. Spomenuo je isusovca Mattea Riccija, misionara u Kini koji nas je naučio da je nužno ući u dijalog s tom zemljom.
 
- Ona je blagoslovljena mnogim stvarima. Katolička Crkva treba poštovati sve kulture, a kinesku civilizaciju treba poštovati s velikim 'P' – ustvrdio je Papa.
 
Papa je rekao da ga je ganuo prolazak kroz kineski zračni prostor za vrijeme prošlogodišnjeg leta u Šri Lanku. Govoreći o temi mira, rekao je da strah nije dobar savjetnik te da se stoga ne treba bojati izazova.
 
- Svi mogu pronaći način kako živjeti zajedno, u međusobnom poštovanju. Dakako, održavanje mira veliki je izazov, ali Europa, zapadni i istočni svijet i Kina imaju sposobnost to postići. Taj cilj valja ostvariti putem dijaloga. Drugog puta nema – rekao je Sveti Otac.
 
Istaknuo je da dijalog ne znači kompromis, poput dijeljenja torte različitih kultura na odvojene komade, kako se dogodilo na Konferenciji u Jalti, nego se radi o susretu i zajedničkom hodu, tako da torta ostaje cijela.
 
Odgovarajući na pitanje o kineskoj politici jednoga djeteta, Papa je nedostatak djece u toj zemlji nazvao bolnim problemom koji iscrpljuje buduće naraštaje, jer moraju sami podržavati roditelje, bake i djedove. Dio uzroka Sveti Otac vidi u egoizmu određenih bogatih dijelova društva koji ne želi imati djecu. Rekao je kako to nije prirodno i dodao kako mu se čini da je Kina otvorila neke nove mogućnost na tom području.
 
U Svetoj godini milosrđa, pozvao je kineski narod da se pomiri sa svojom poviješću, s njezinim uspjesima i pogreškama.
 
- To vodi zrelosti i rastu. Zdravo je da narod bude milosrdan prema samome sebi, da ne bude mazohističan – ustvrdio je Papa.
 
Kazao je kako ta plemenitost duše omogućuje da se ide naprijed, jer ako se zaustavi, onda se stagnira, poput vode stajačice.
 
U tom je kontekstu još jednom istaknuo važnost dijaloga, koji ne znači predaju ili podilaženje. Upozorio je na opasnosti u odnosima između država, poput skrivenih agendi, odnosno kulturne kolonizacije.

- Naprotiv, potrebno je prepoznati veličinu kineskoga naroda, koji je uvijek održao svoju kulturu – rekao je Papa i odmah napomenuo kako ne govori o ideologijama.
 
Na temu velikog kineskog gospodarskog rasta koji je, međutim, uzrokovao dramatične ekološke i ljudske posljedice, Papa je rekao da se Prije svega valja suočiti sa stvarnošću i vidjeti je onakvom kakva jeste, a potom raditi da bi ju se poboljšalo.
 
- To se može činiti jednostavnim, gotovo banalnim savjetom, ali potrebno je ne biti poput noja koji skriva glavu u pijesak da ne vidi stvarnost – rekao je papa Franjo.
 
Rekao je kako vjeruje da veliko bogatstvo Kine leži u pogledu na budućnost koji podržava sjećanje na vlastitu kulturnu prošlost.
 
- To je život u napetosti, ali ne u muci. Napetost između vrlo bogate prošlosti i izazova sadašnjosti treba nositi u budućnost; to jest, priča ne završava ovdje – rekao je Sveti Otac.
 
Na koncu, uoči Kineske nove godine 8. veljače, Papa je uputio najljepše čestitke i pozdrave predsjedniku Xiju Jinpingu i čitavom kineskom narodu.
 
- Nadam se da nikada nećete izgubiti povijesnu svijest da ste veliki narod, s velikom poviješću i mudrošću koja svijetu može mnogo ponuditi. S tom sviješću, u ovoj novoj godini nastavite ići naprijed kako biste sa svima surađivali i pomagali im u skrbi za naš zajednički dom i čitavu ljudsku obitelj – poželio je na kraju Sveti Otac.