„Tu je apostolsku pobudnicu Papa napisao vlastitom rukom na španjolskom jezku u kolovozu, nakon Svjetskoga dana mladeži u Riu de Janeiru“, objasnio je pater Federico Lombardi predstavljajući dokument u kojemu se riječ „radost“ pojavljuje 59 puta.

„Ovaj dokument nastavlja naučavanje Pavla VI., u apostolskoj pobudnici 'Evangelii nuntiandi', u isticanju središnjeg položaja Isusa kao prvoga evangelizatora. Taj tekst poziva na obnavljanje proročkog i pozitivnog viđenja stvarnosti, ne odvraćajući pogled od teškoća“, istaknuo je nadbiskup Fisichella koji smatra da je Pobudnica 'karta i vodič' za pastoralno poslanje i rad Crkve u svijetu.

Ocrtavajući glavnu strukturu Pobudnice, nadbiskup Fisichella je ukazao kako sedam točaka, sadržanih u pet poglavlja, čine temeljne stupove viđenja pape Franje o novoj evangelizaciji: reforma Crkve u misionarskom izlaženju, iskušenja pastoralnih djelatnika, Crkva shvaćena kao cjelina Božjeg naroda koji evangelizira, propovijed i njezina priprema, društveno uključivanje siromašnih, društveni mir i dijalog te duhovne motivacije za misionarsko zalaganje.

„A glavna je u tekstu reforma u misionarskom vidiku Crkve, i zauzimanje za trajno obraćenje, koje uključuje i Petrova nasljednika. Papa Franjo snažno ističe zahtjev za 'pastoralnim obraćenjem'. To znači, prijeći s birokratskog, statičkog i administrativnog viđenja pastorala, na misionarski vidik; štoviše na pastoral u trajnoj evangelizaciji. Papa Franjo ide u srž problema koje proživljava današnji čovjek i koji, od strane Crkve, zahtijevaju mnogo više od jednostavne nazočnosti. Od nje se traži djelotvorno programatsko djelovanje i obnovljena pastoralna praksa koja će istaknuti njezino zalaganje u novoj evangelizaciji“, rekao je nadbiskup Fisichella.

Odgovarajući na pitanje što Papa misli kada govori o „preobrazbi“ papinstva, nadbiskup Fisichella je rekao kako mu se čini da Papa osjeća potrebu reći: 'Pazite, ja to ne tražim samo od drugih, ja sam usred Božjeg naroda i prvi sam koji želim dati primjer, svjedočanstvo o tomu kako se treba razviti pastoralno djelovanje'.

„I mislim da je od prvoga trenutka, kada je bio izabran za Petrova nasljednika, pokazao tu dimenziju“, primijetio je nadbiskup Fisichella.

Što se pak tiče uloge biskupskih konferencija, koje bi, kako stoji u pobudnici, trebale imati poneku istinsku doktrinarnu vlast, nadbiskup je Fisichella je rekao da ono što Papa traži jest identitet koji biskupske konferencije mogu još više razviti upravo u okviru nove evangelizacije i sinodalnosti.

Nadbiskup Fisichella istaknuo je kako papa Franjo želi izbjeći mogućnost da se vjera prezentira samo u svjetlu nekih moralnih pitanja, kao da su izdvojena od same ljubavi.

„Upravo ljubav prema svakom čovjeku, osobito prema najslabijima i najsiromašnijima mora biti pokretač Crkve i svih njezinih članova“, napisao je Papa, a nadbiskup Fisichella napominje da se to ne odnosi samo na ono što radimo u vlastitom domu ili u crkvama, već poziva da Crkva i njezini članovi podignu glas u javnosti i zauzmu se za zakone koji poštuju ljudski život i osiguravaju pravdu za siromašne.

Nadbiskup je ukazao i kako se Papina pobudnica ne smije shvatiti kao poruka da pastoralni rad Crkve treba ići u jednom smjeru, a doktrina u drugom.

„Doktrina je način na koji Crkva tumači vjeru koja se onda mora živjeti, a pastoralni rad pomaže katolicima da je žive“, zaključio je nadbiskup Fisichella.