Počela izgradnja bazilike sv. Petra

Prema tradiciji i povijesnim izvorima, prvo zdanje podignuto je na mjestu mučeništva i grobu sv. Petra, jednog od dvanaestorice apostola i, prema katoličkoj tradiciji, prvog rimskog biskupa, a time i prvog u nizu papa.

baz.jpg
Autor
Laudato/D.R.
Fotograf
Wikimedia
Objavljeno:
 
18.04.2021 10:31

 

Vjerojatno najposjećenija i najveličanstvenija crkva na svijetu jest bazilika sv. Petra u Rimu izgrađena na mjestu Petrova groba. Temeljni je kamen 18. travnja 1506. položio novi papa Julije II. želeći urediti Vatikan, a staru baziliku sv. Petra, koju je dao izgraditi rimski car Konstantin, zamijeniti novom. Među mnogim nacrtima Papa je odabrao projekt arhitekta Donata Bramantea, u obliku istokračnoga grčkog križa s 4 mala križa u krakovima i golemom kupolom koja se stepenasto uzdiže oponašajući Panteon.

Međutim, nakon samo nekoliko godina gradnja je zaustavljena zbog smrti Julija II. i Bramantea. Istodobno su se pojavili i financijski problemi, pa se sljedećih 20 godina ništa nije gradilo. Mijenjali su se pape, a i graditelji i umjetnici od kojih se uvijek tražilo da projekt bude skromniji i jeftiniji. Kad je ustoličen papa Pavao III., rodom iz bogate i ugledne obitelji, naručio je od Michelangela Buonarottija da nastavi započeto djelo.

Znameniti umjetnik, koji je tada imao 72 godine, nadmašio je Bramanteov projekt jasnoćom i ekonomičnošću. Stvorio je integrirani križ i jedinstveni interijer te je projektirao veličanstvenu kupolu koja usprkos svoj svojoj veličini djeluje sasvim bestežinski.

Započetu gradnju nije završio, samo je bio gotov temelj kupole ispod svodova. Novi papa, Siksto V., zatražio je od graditelja Giacoma della Porte, Michelangelova nasljednika, i Domenica Fontane da poštuju rokove gradnje koje im je sam odredio. Štoviše, pobrinuo se i za bolji pristup novoj bazilici. Zamislio je veliki trg kojemu je Bernini dao današnji izgled. I, nakon 120 godina gradnje, šestorice papa, tada najznamenitijih i najboljih graditelja i umjetnika Italije, bazilika je zasjala u svom sjaju. Papa Urban VIII. posvetio je novu vatikansku baziliku u studenom 1626.

– Građevinu, koja svoju slavu u prvom redu zahvaljuje svojoj veličini i sjaju svoje opreme teže je opisati riječju od bilo koje druge građevine – pisao je Carl Lutzov u svojem djelu o umjetnosti crkvene gradnje prije stotinu godina.

Postoji više od 100 grobova u bazilici sv. Petra, mnogi se nalaze u katakombama ispod bazilike. To uključuje grobove 91. pape, sv. Ignacija Antiohijskog, Otona II., cara Svetog Rimskog Carstva, skladatelja Giovannija Pierluigija da Palestrine i dr. Tu su pokopani i progonjeni britanski plemići katoličke vjere: James Francis Edward Stuart i dvojica njegovih sinova, te mnogi drugi.

Najnoviji ukop u bazilici onaj je pape Ivana Pavla II. 8. travnja 2005. godine.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: