„Možda ćemo dobiti 3 ili 4 kile meda, niti toliko“, rekao je pčelar Marco Tullio Cicero, dok promatra centrifugu koja odvaja med od zlatnog saća: „Dok ima staklenka za Papu, bit će dovoljno."

Kako donosi Katolička izvještajna agencija (CNS), Vincenzo Scaccioni nadgleda 26 zaposlenika koji se brinu za 74 hektara vrtova i 62 hektara obradive zemlje Papinskog ljetnikovca.

Papa Pio XI. je proširio papinsko imanje 1930. želeći  izraziti jedinstvo Crkve i okoline, iskoristiti plodne pašnjake koji su bili napušteni nakon smanjenja teritorija Papinske države 1870. godine, i osigurati svježu hranu za papinski menu.

Zaposlenici uzgajaju kokoši, piliće, zečeve, patke, fazane i drugu perad, zatim telad i krave od čijeg se mlijeka proizvodi mozzarella, sir i jogurt. Brinu oko maslinika, voćnjaka i vinograda, kose polja, njeguju vrtove te uzgajaju cvijeće i biljke koje se koriste za ukrašavanje papinskih apartmana i vatikanskih prostorija za sastanke. Aromatično bilje i cvijeće proizvodi obilje nektra za pčele koje rade od jutra do mraka skupljajući slatki sok kako bi ga pretvorile u med za hladne zimske dane. Ono što ne iskoriste Papa i njegovi najbliži suradnici, prodaje se vatikanskim zaposlenicima i umirovljenicima u vatikanskom dućanu.

U studenom je Scaccioni, dipomirani agronom, unaprijeđen s posla botaničara u  voditelja papinskih vrtova i farme u Castel Gandolfu.

On kaže da je papinski posjed uvijek imao pčele, ali zadnjih godina su pomalo zanemarene. Proizvodnja meda se smanjila na pola, a ekstremne promjene vremena koje su varirale od velikih vrućina do izvansezonskih kiša nisu pripomogle. Osim toga, ovo proljeće su se pčele rojile, tj. odvajale u dvije zasebne obitelji. Pola pčela odletjelo je potražiti novi, prostraniji dom, što je rezultiralo manjim obiteljima s pola radne snage i udvostručenim poslom. Polazeći od nule, pčele su cijelo ljeto gradile nove saće i skladištile zalihe umjesto proizvodile med za pastira Crkve. Iako proizvodnja meda ove godine trpi zbog rojenja, to ujedno znači da se broj košnica udvostručio, s 8 na 16, tako da će papinski pčelarski posao u budućnosti rasti. U roku od 2 ili 3 godine Scaccioni se nada da će pčelari Castel Gandolfa početi proizvoditi pelud, propolis i matičnu mliječ, sve proizvode za koje se smatra da imaju nutritivne, kozmetičke i ljekovite učinke.

 „Pčele su jako korisni kukci za poljoprivredu jer cvijeće treba oprašivati kako bi raslo i davalo plodove. Žitarice i sijeno se također oprašuju, a o njima ovisi proizvodnja mesa. Uloga pčela u prehranjivanju svijeta zahtijeva duboko poštovanje“, istaknuo je Scaccioni.

„U doba kad se intenzivno okreće visokoprinosnim usjevima koji su ovisni o petro-kemijskim pesticidima i gnojivima, ljudi počinju shvaćati važnost holističkog pristupa, organske poljoprivrede koja koristi biljkama, koristi prirodi i cijelom ekosustavu. Također, pčele su simbol radišnosti, jedinstva i zajedništva koje daje plodove. One su  i slika Crkve, koja kao košnica daje med“, pojasnio je glavni vrtlar. „Postojanje ovog posjeda je i danas vrlo važno jer je znak pažnje koju Papa pridaje stvaranju, prirodi i selu.“

Pape Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo osobno su posjetili farmu kako bi vidjeli životinje i način na koji se radi mlijeko. „Kao i njegovi prethodnici, papa Franjo je pozvao ljude da budu: „čuvari stvorenja u svijetu kojeg je sve teže zaštititi“. Mnoge globalne prijetnje čine taj mali znak u srcu Crkve i Vatikana važnijim nego ikad prije.

Papinski pčelar Marco Tullio Cicero, koji je dobio ime po drevnom rimskom filozofu također je izrazio svoje divljenje prema pčelama: „One nikad ne odustaju unatoč problemima s kojima se susreću: od vremenskih neprilika, preko bolesti do onečišćenja. Trebamo cijeniti njihovu poruku:  'Uvijek hodite naprijed'.“