Slobodu Kardinalskog zbora, koji je, prema crkvenim zakonima, zadužen za izbor Rimskog prvosvećenika, Sveta Stolica je odlučno branila kao jamstvo da će se taj izbor temeljiti na procjenama koje su upravljene isključivo dobru Crkve, kaže se u priopćenju koje je 23. veljače objavio Tiskovni ured Svete Stolice.

Tijekom stoljećâ kardinali su se suočavali s mnogim vrstama pritisaka, koje se vršilo i na pojedine elektore i na sam kolegij. Ti su pritisci imali za cilj uvjetovati njihove odluke, vodeći se isključivo političkim ili svjetovnim logikama. Dok su u prošlosti takozvane sile, to jest države, nastojale nametati svoje uvjete u izboru pape, danas se to pokušava činiti putem javnog mnijenja, a ti se pokušaji često baziraju na procjenama koje ne uzimaju u obzir tipično duhovni aspekt trenutka u kojem Crkva živi.

Žalosno je da se, kako se približava početak konklava na kojima će kardinali elektori biti dužni, u savjesti i pred Bogom, potpuno slobodno iskazati svoj izbor, sve više šire često neprovjerene, neprovjerljive ili čak lažne informacije, koje također nanose ozbiljnu štetu osobama i ustanovama.

Neka se u ovim trenucima, kao nikada prije, katolici usredotoče na ono bitno: neka mole za papu Benedikta, neka mole da Duh Sveti prosvijetli Kardinalski zbor, neka mole za budućeg papu, uvjereni da je budućnost Petrove lađe u Božjim rukama, stoji u priopćenju Državnog tajništva Svete Stolice.

Izvor: IKA