U Bazilici Sv. Petra u Rimu, u nedjelju 7. listopada, papa Benedikt XVI. predvodit će svečano misno slavlje, a u nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Sveti je Otac najavio da će sveti Ivan Avilski i sveta Hildegarda iz Bingena biti proglašeni novim crkvenim naučiteljima. 

Do sada su proglašena 33 crkvena naučitelja,  a među njima su samo tri žene. Podsjetimo, Papa Benedikt XVI. službeno je 10. svibnja ove godine Hildegardu iz Bingena proglasio svetom. Njemačka časna sestra, slavna St. Hildegard von Bingen (1098. – 1179.), bila je moćna žena svog vremena, a svoj je doprinos dala i na brojnim drugim područjima poput književnosti, misticizma i narodne medicine, čiji su recepti danas uvelike poznati i značajni.

Sv. Hildegarda je poznata i po svojim "proročkim" savjetima o zdravlju i ljekovitom bilju i tvarima. Njezina medicina postala je popularna u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj. Hildegarda je jedna od prvih svetica za koje je kanonizacija službeno započeta, ali je proces trajao tako dugo da sva četiri pokušaja kanonizacije nisu uspjela. Kao rezultat dugoročne posvećenosti naroda, njezino je ime uzdignuto u rang svetaca u 16. stoljeću bez formalnog procesa kanonizacije. Kovčeg s njenim relikvijama čuva se u samostanu benediktinki u Eibingenu blizu Rüdesheima na Rajni u Njemačkoj.

Papa Benedikt XVI. je 1. rujna 2010. godine održao lijepu katehezu u kojoj je predstavio ovu svetu ženu, osnivačicu samostana pod pravilom sv. Benedikta, dugogodišnju poglavaricu zajednice, ali i mističarku i proročicu. O njoj je rekao:

“I u onim stoljećima povijesti koje mi obično nazivamo Srednji vijek, neke se žene ističu po svetosti života i bogatstvu nauka. Danas bih vam htio početi predstavljati jednu od njih: to je sveta Hildegarda iz Bingena koja je živjela u Njemačkoj u 12. stoljeću... pripadala je plemenitoj i brojnoj obitelji i, a već od rođenja roditelji su je odredili za službu Bogu. S navršenih osam godina povjerena je na brigu učiteljici Juditi iz Spanheima, koja se bila povukla u klauzuru u benediktinski samostan Sv. Diziboda. Osnovala je mali ženski klauzurni samostan, koji se vodio pravilom sv. Benedikta. S vremenom je Hildegarda postala poglavarica zajednice. Zbog sve većeg broja mladih žena koje su kucale na vrata samostana, osnovala je drugu zajednicu u Bingenu, nazvanu po svetom Rupertu, gdje je provela ostatak života. Način na koji je obnašala službu autoriteta može poslužiti kao primjer za sve redovničke zajednice: njime se poticalo sveto natjecanje u vršenju dobra tako da, kao što se doznaje iz svjedočanstava iz toga doba, majka i kćeri su se natjecale u međusobnom poštivanju i služenju. Već u godinama u kojima je bila poglavarica samostana Sv. Diziboda, Hildegarda je svojem duhovnom savjetniku, monahu Volmaru i svojoj tajnici, susestri uz koju je bila veoma vezana, Richardis di Strade počela diktirati mistične vizije, koje je primala već neko vrijeme. Obratila se i svetom Bernardu iz Clairvauxa, koji ju je umirio i ohrabrio. Papa Eugen III. odobrio joj je da zapisuje svoje viziji i da o njima javno govori i od tada je Hildegardin duhovni ugled sve više rastao, tako da su joj suvremenici pridali naslov "njemačka proročica".

Izvor: Laudato/fp