U Katehezi se osvrnuo na evanđeoski izvještaj o pozivu apostola Mateja. Kad mu je Isus rekao da ga slijedi, on je bio carinik i stoga ga se smatralo javnim grješnikom, ali ga Krist ipak zove da postane njegov učenik. Matej prihvaća i poziva ga u svoju kuću za stol.
 
- Farizeji su tome prigovarali, govoreći: 'Ti ne možeš ići u kuću tih ljudi!' Isus se međutim nije od njih udaljio, nego ih je posjećivao, sjedio kraj njih. To znači da i oni mogu postati njegovi učenici – primijetio je Papa i napomenuo kako nas činjenica da smo kršćani ne čini bezgrješnima.
 
Poput carinika Mateja, svatko se od nas povjerava u Gospodinovu milost, unatoč vlastitim grijesima.
 
- Svi smo grješnici, svi imamo grijehe. Pozivajući Mateja, Isus grješnicima poručuje da ne gleda na njihovu prošlost, društvene okolnosti, vanjske običaje, nego da im otvara novu budućnost. Nema sveca bez prošlosti ni grješnika bez budućnosti – rekao je Sveti Otac.
 
Dovoljno je na Isusov poziv odgovoriti s poniznim i iskrenim srcem. Kazao je kako Crkva nije zajednica savršenih, nego zajednica učenika koji su u hodu, koji slijede Gospodina zato što se priznaju grješnicima i potrebnima njegova oprosta. Kršćanski je život stoga škola poniznosti koja nas otvara milosti.
 
- To ne shvaćaju oni koji se drže 'pravednima', koji vjeruju da su bolji od drugih. Oholost sprječava vidjeti Božje milosrdno lice i postupati s milosrđem. Ona čini zid koji sprječava odnos s Bogom. Isus kaže da nije zdravima, nego bolesnima potreban liječnik. To nam ulijeva povjerenje i otvara srce Gospodinu kako bi nas došao izliječiti – kazao je Sveti Otac.
 
Rekao je kako Isus liječi grješnike pozivajući ih za svoj stol, vraćajući im onaj poziv za koji su vjerovali da je izgubljen i na koji su farizeji zaboravili: poziv na Božju gozbu.
 
- Ako farizeji u pozvanima vide samo grješnike i odbijaju sjesti kraj njih, Isus ih podsjeća da su i oni Božji uzvanici. Na taj način, sjediti za stolom s Isusom znači da nas on preobražava i spašava. U kršćanskoj je zajednici Isusov stol dvostruki: stol riječi i stol euharistije – poručio je.
 
Papa je napomenuo da su to lijekovi kojim nas božanski liječnik ozdravlja i hrani. Riječju nam se otkriva i poziva na prijateljski dijalog.
 
- Isus se nije bojao razgovora s grješnicima, carinicima, bludnicama; nije se bojao, nego je sve ljubio. Njegova riječ prodire u nas i, poput skalpela, zadire u dubinu kako bi nas oslobodila od zla koje se ugnijezdilo u naš život. Ponekad je ta riječ bolna zato što ukazuje na licemjerja, raskrinkava lažne izlike, ogoljuje skrivenu istinu, ali istovremeno rasvjetljuje i pročišćava, daje snagu i nadu – naglasio je Sveti Otac.
 
Euharistija nas pak hrani samim Isusovim životom i kao najsnažniji lijek na otajstven način bez prestanka obnavlja milost krštenja. Pristupajući euharistiji, hranimo se Isusovim tijelom i krvlju, a on nas pak ujedinjuje u svojem tijelu, istaknuo je. 
 
Papa je podsjetio na riječi proroka Hošee: 'Idite i naučite što znači: 'milosrđe mi je milo, a ne žrtva''. Time prorok opominje narod zato što su njihove molitve bile prazne i nedosljedne riječi. Unatoč savezu s Bogom i njegovom milosrđu, narod je često imao samo prividnu religioznost, ne živeći duboko Gospodinove zapovijedi.
 
'Milosrđe mi je milo' znači da Bog želi vjerno srce koje priznaje vlastite grijehe, koje se kaje i vraća vjernosti savezu. S druge strane, 'ne žrtva' znači da je bez pokajanog srca svaki vjerski čin nedjelotvoran.
 
- Isus primjenjuje taj proročki izričaj i na ljudske odnose: farizeji su bili vrlo religiozni u formi, ali nisu bili spremni sjesti za stol s carinicima i grješnicima; nisu prepoznali mogućnost pokajanja i stoga izlječenja; nisu na prvo mjesto stavljali milosrđe: unatoč tome što su bili vjerni čuvari Zakona, pokazali su da ne poznaju Božje srce – objasnio je papa Franjo.
 
Rekao je da je to kao da te razveseli paket s darom za tebe unutra, a ti, umjesto da ideš tražiti dar, gledaš samo na papir u koji je zamotan: samo na izgled, formu, a ne na srž milosti, dar koji se daje.

- Svi smo pozvani za Gospodinov stol. Sjednimo kraj njega i njegovih učenika. Učimo se gledati s milosrđem i u svakome od njih prepoznati suuzvanika. Svima je potrebno hraniti se Božjim milosrđem, jer ono je izvor našega spasenja – kazao je papa Franjo.
 
Na kraju audijencije, Sveti je Otac pozvao na molitvu povodom skorog pohoda grčkome otoku Lezbosu, gdje se nalazi veliki broj izbjeglica.
 
- Otići ću, zajedno sa svojom braćom carigradskim patrijarhom Bartolomejom te nadbiskupom Atene i čitave Grčke Hieronymusom, kako bih izrazio blizinu i solidarnost kako s izbjeglicama, tako i s građanima Lezbosa i čitavim grčkim narodom. Molim vas da me pratite molitvom, zazivajući svjetlo i snagu Duha Svetoga i majčinski zagovor Djevice Marije – zaključio je papa Franjo.