Više od sedam tisuća industrijalaca, iz cijele Italije, u dvorani Pavao VI, slušalo je Papin govor, a potom su svi zajedno prešli prag svetih vrata Vatikanske bazilike. Prethodnih dana održali su u Rimu skup pod geslom ''Raditi zajedno. Razvoj, obrazovanje, rad''.

Odgovarajući na pozdrave predstavnika Talijanskoga saveza industrijalaca, Papa je rekao da susretom, koji predstavlja novìnu u povijesti udruge, industrijalci žele istaknuti svoju obvezu da radom pridonose ostvarenju pravednijega društva, bližega potrebama čovjeka.

- Zajedno želite promicati poduzetničku etiku; zajedno ste odlučili posvetiti veću pozornost vrijednostima, kralježnici formacijskih projekata, vrjednovanja teritorija i promocije društvenih odnosa. Te su vrijednosti stvarna alternativa bezočnom profitu - istaknuo je Sveti Otac.

Smisao udruživanja rada

Geslo ''Raditi zajedno'' podrazumijeva suradnju, kako je rekao Papa,  dijeljenje i osjećaj zajedničke odgovornosti, a ujedno otvara put novim strategijama, odrednicama i ponašanjima.

- Život bi bio posve drukčiji kad bismo znali zajedno razmišljati i raditi. Raditi zajedno u poduzeću znači osmisliti projekte koji u prvom redu vode računa o obitelji, ishodištu ljudskosti, u kojoj radno iskustvo, žrtva i plodovi rada nalaze svoj smisao, a ne zaboravlja se najslabije i marginalizirane, poput starijih osoba, koje se često smatra nekorisnima jer nisu proizvodne – istaknuo je Papa.

Osvrnuo se na potencijalne radnike, naročito mlade, koji ne mogu naći posao da im, kako je rekao, osim pristojne plaće, vrati ponos i dostojanstvo.

- Ujedinjenje svih tih snaga može biti odlika za poduzeće, jer mu je na prvom mjestu osoba, kvaliteta osobnih odnosa, istinitost zauzimanja osoba u izgradnji svijeta koji pripada svima. Raditi zajedno znači oslanjati se na suradnju mnogih subjekata – istaknuo je Sveti Otac.

Drugim riječima, kako je kazao, znači plesti mrežu za vrjednovanje osobnih darova, ne zanemarujući pri tom jedincatost svake osobe. Naglasio je Papa kako u središtu svakog poduzetništva treba biti osoba, sa svojim potrebama, nadama i tegobama.

Osoba, mjerilo važnih odabira

- Pozornost na konkretnu osobu uključuje niz važnih odabira, znači svakomu dati ono što mu pripada, oslobađanje očeva i majki od zabrinutosti za sadašnjost i budućnost djece, mudro upravljanje, strpljivo slušanje, s drugima ponizno dijeljenje projekta i ideja, znači učiniti da rad stvara rad, odgovornost drugu odgovornost, a nada nadu, poglavito za mlade naraštaje, kojima je danas prijeko potrebna – istaknuo je Sveti Otac.

Podsjećajući na apostolsku pobudnicu ''Radost evanđelja'', Papa je rekao kako je pred sve stavio izazov uzajamne potpore, da dijeljenje iskustva bude prigoda za susretanje i za veću solidarnost među svima.

- Pred brojnim preprekama nepravdi, samoće, nepovjerenja i sumnje, postavljenim u naše vrijeme, svijet rada, čiji ste protagonisti, pozvan je na hrabre korake da susret i zajednički rad ne budu samo proglas nego program za sadašnjost i budućnost - upozorio je Sveti Otac.

Poduzetništvo u službi pravde. Naglasio je kako oni imaju plemenito zvanje da proizvode bogatstvo i da svijet učine boljim za sve.
 
- Pozvani ste dakle da budete graditelji općega dobra i tvorci novoga radnog humanizma. Pozvani ste štititi stručnost i jamčiti sigurnost na poslu. Stoga vaša vodilja neka bude pravednost, koja odbacuje prečace preporuka i nepotizam, opasne stranputice nepoštenja i lake kompromise – istaknuo je Papa.

Naglasio je Papa da im glavno pravilo bude pozornost na dostojanstvo osobe,  koje je apsolutna i neupitna vrijednost.

- Taj obzor altruizma neka resi vaše napore kako ne biste u ime proizvodnih poriva gazili dostojanstvo ljudske osobe. Poduzetništvo vaše neka bude uvijek otvoreno širem značenju života, koje će mu omogućiti služenje općem dobru, da svojim naporom umnaža i svima omogući pristup dobrima ovoga svijeta – napomenuo je Sveti Otac.

Zaključio je riječima neka opće dobro bude kompas za proizvodnu aktivnost, za rast gospodarstva svih i za sve, da bude osjetljivo na potrebe drugih. Osvrnuo se na poduzetništvo koje je jedino moguće pod uvjetom da gospodarska sloboda ne ugrožava stvarnu slobodu čovjeka i njegova prava te upozorio kako nema slobode bez pravednosti ni pravednosti bez poštovanja ljudskoga dostojanstva.