Dana 7. ožujka 1965. šesto svečano odjevenih prosvjednika, aktivista za građanska prava okupili su se  kraj mosta Edmuda Pettusa i tražili pravo glasa za crnce. Osamdeset kilometara dugim maršem od Selme do glavnoga grada Alabame Montgomeryja željeli su ukazati na nepravdu i zatražiti pravo glasa, jer je tada na biračkim popisima bilo samo dva posto crnaca.

No i prije nego što su krenuli vojnici naoružani palicama i policija od njih su zatražili da se raziđu. Okupljeni su odbili i počeli moliti, ali ni to se nije svidjelo šerifu Jimu Clarku, kojega opisuju kao brutalnog rasista pa je podređenima naredio da na okupljene puste suzavac i rastjeraju ih palicama.

U drugome maršu u Selmi sudjelovao je i borac za ljudska prava Martin Luther King koji je 9. ožujka poveo prosvjednike, ovaj put njih 2.000 s istoga mosta prema Montgomeryju. Zahtjev je ostao isti.

Istoga dana aktualni predsjednik Lyndon Johnson obećao je da će njegova administracija izraditi nacrt zakona koji će jamčiti pravo glasa za sve građane Sjedinjenih Država. Treći prosvjed okupio je 25.000 prosvjednika, ovaj put uz zaštitu pripadnika Nacionalne garde države Alabame i agenata američke policije.

Zakon o pravu glasa usvojen je u kolovozu 1965.

U Selmi, gradiću od 20.000 stanovnika s 80 posto crnaca već nekoliko dana traju pripreme za obilježavanje 50. godišnjice prosvjeda, kojemu će uz aktualnog američkog predsjednika Baracka Obame sudjelovati i bivši predsjednik George W. Bush te više od stotinu zastupnika Kongresa.

U skladu s 15. amandmanom američkog Ustava usvojenim 1870. zabranjeno je uskratiti pravo glasa bilo kojem američkom građaninu, no u brojnim južnim američkim saveznim državama zakon se dugo ignorirao.