Do ovog fenomena dolazi jer naš kalendar nije savršeno usklađen s lunarnim mjesecima. Obzirom da mjesec oko Zemlje obiđe jednom u 29,53 dana (prosječan lunarni ciklus), a u godini imamo 365,24 dana, ispada kako imamo 12,368 lunarnih ciklusa u jednoj godini.

Naš Gregorijanski kalendar ima 12 mjeseci i generalno govoreći jedan mjesec ima jednu pojavu mjesečevih faza. S obzirom da jedna godina u prosjeku ima oko 11 dana „viška”, naime 12 lunarnih ciklusa traje oko 354.5 dana, dakle, 10-11 dana manje od cijele godine.

Kroz nekoliko godina ovi se dani akumuliraju pa se onda svake 2 do 3 godine dogodi da u istom kalendarskom mjesecu vidimo pun Mjesec po dva puta.

Unatoč tome što Mjesec te noći nije stvarno plav, naziv je dobio zbog kataklizmičke vulkanske erupcije koja se odigrala na jedan „plavi Mjesec“, kada je Mjesec „poplavio“ zbog čestica vulkanske prašine u atmosferi.

Kada je indonezijski vulkan Krakatoa eruptirao 1883., izbacio je toliko pepela u zrak da je Mjesec godinama bio plavkast. Znanstvenici su tu erupciju usporedili s nuklearnom eksplozijom snage 100 megatona.

Posljednji zbilja plavi „plavi Mjesec“ vidio se iz Edinburgha 1950. kada je astronom Robert Wilson zaključio da je do plave boje došlo zbog oblaka dima koji je lomio svjetlost, a koji je nastao zbog šumskog požara u Kanadi.