Bakač je ostao zapamćen u povijesti kao snažna politička ličnost. Njegov utjecaj na hrvatsko-ugarskom dvoru bio je toliko jak da ga je jednom mletački veleposlanik nazvao 'drugim kraljem', a poštovanje prema njemu imao je i Sulejman Veličanstveni. Naime, navodno ga je Sulejman toliko poštovao da nije htio prodrijeti na prostor Ugarske za vrijeme njegova života.

Rodom iz Rumunjske, školovao se u Italiji, a u vrijeme hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina postao je ostrogonski nadbiskup i upravitelj Zagrebačke biskupije. Papa Julije II. imenovao ga je kardinalom 1510. godine te je kao takav stekao pravo na sudjelovanje na konklavama.

To se dogodilo 1513. godine kada je bio glavni kandidat za papu. Neki izvori tvrde da je Toma u početku imao najviše glasova, ali nije imao potrebnu većinu. U sljedećem krugu glasovi su otišli na stranu Giovannija de Medicija koji je postao papa Lav X. Zanimljivo je također da će upravo papu Lava X. zahvatiti Lutherova reforma, odnosno protestantski pokret.

Kardinal Toma Bakač danas ima svoju ulicu u Zagrebu, gdje je dao izgraditi tzv. Bakačevu kulu za obranu katedrale. Ona je pak srušena 1906. godine za vrijeme obnove katedrale nakon potresa.