Lina Plukavec: časna sestra koja najviše zna o Riznici zagrebačke katedrale

Riznica katedrale postoji od osnutka Zagrebačke nad/biskupije. Prve umjetnine (relikvije) Riznici je poklonio prvi biskup zagrebački, biskup Duh. Mnoge umjetnine koje Riznica čuva i danas se koriste pod svečanim Svetim misama.

katedrala2.jpg
Autor
IKA/Laudato/E.D.
Fotograf
pixabay.com
Objavljeno:
 
13.10.2016 10:15

''Zagrebačka nadbiskupija za predano služenje, dobrotu i plemenitost ugrađene u Riznicu Zagrebačke katedrale izražava zahvalnost časnoj sestri Lini Plukavec prigodom 30. obljetnice rada u Riznici.

Ovo priznanje primite za tri desetljeća tihog i požrtvovnog rada na čuvanju i predstavljanju sakralne baštine Zagrebačke nadbiskupije hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj javnosti. Vaše ime i predano služenje trajat će u mijenama godina i prolaznosti vremena.

Neka Vas uvijek prati blagoslov Trojedinoga Boga te nebeski zagovor Presvete Bogorodice Marije i blaženoga Alojzija Stepinca", ističe se u čestitci i zahvalnici zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića kustosici Riznice Zagrebačke prvostolnice s. Lini Plukavec, čija je obljetnica rada okupila brojne predstavnike istaknutih hrvatskih kulturnih institucija, proučavatelje i zaljubljenike u sakralnu umjetnost te suradnike i prijatelje u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.''

Prigodni osvrt na skromni redovnički život s. Line, ali bogat umjetničko-pastoralni rad u Riznici te suradnički odnos s brojnim znalcima hrvatske i svjetske kulturne baštine, izrekao je mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i direktor Riznice zagrebačke katedrale, koji je s. Lini uručio zahvalnicu kardinala Josipa Bozanića te prigodni stakleni svijećnjak s laserski iscrtanom trodimenzionalnom maketom zagrebačke katedrale, zaželjevši joj da sadašnjih trideset godina rada povisi na broj četrdeset, jer upravo toliko stepenica svakodnevno prolazi, penjući se stubištem u uskom tornjiću koji spaja sakristiju i riznicu zagrebačke katedrale, uz pomoć svojih pomagala za lakše hodanje.

S. Lina rođena je 1946. godine u malom zagorskom mjestu Gregurovcu, pored župe Mihovljan. Nakon osnovne škole stupa u Družbu Kćeri Božje ljubavi u Zagrebu. Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, a od 1973. do 1977. radi u Splitu u Srednjoj školi za spremanje svećenika. Tih godine aktivno sudjeluje na središnjoj proslavi Jelenine godine u Solinu 1976. godine. 1. rujna 1986. godine dolazi u Zagreb te postaje rizničarka u Riznici zagrebačke katedrale.

Riznica katedrale postoji od osnutka Zagrebačke nad/biskupije. Prve umjetnine (relikvije) Riznici je poklonio prvi biskup zagrebački, biskup Duh. Mnoge umjetnine koje Riznica čuva i danas se koriste pod svečanim Svetim misama.

Tih godina s. Lina priprema i aktivno sudjeluje u postavljanju izložbe Riznice zagrebačke katedrale u prostoru, zagrebačke katedrale prigodom Univerzijade u Zagrebu 1987. godine. S tadašnjim kustosom dr. Antunom Ivandijom radi na inventarizaciji rizničkih predmeta, koje je nakon tri desetljeća "skoro" dovršila.

Popis neće biti nikada konačan zato što mnogi državnici, biskupi, nadbiskupi, kardinali i Pape koji posjete zagrebačku katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije Riznicu poklone u spomen svog posjeta neku "sitnicu". Uz sve to, zadnjih godina, aktivno sudjeluje i u digitalizaciji Riznice zagrebačke katedrale.

Sudjeluje s eksponatima Riznice na izložbama u Zagrebu i Europi. Navedimo najznačajnije: "Pavlini u Hrvatskoj" 1989; "Od svagdana do blagdana" - Barok u Hrvatskoj 1993., u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Izložba u Budimpešti 1992. godine, prigodom 800. godišnjice kanonizacije sv. Ladislava, kada je pratila na izložbu plašt kralja Ladislava, za 900. godišnjicu Zagrebačke nad/biskupije sudjeluje u priprema jubilarne izložbe "Sveti trag" 1994. godine u muzeju Mimara, preko milenijske izložbe "Hrvati, kršćanstvo, kultura umjetnost" u Vatikanu 2000. godine, sve do izložbi "Europa Jagellonica 1386. – 1572." 2012. godine u Kutnoj Hori pored Praga te u sklopu Festivala hrvatske kulture u Francuskoj sudjeluje na izložbi "Hrvatska srednjovjekovna umjetnost" u Parizu u muzeju Cluny 2012./2013. godine.

Za vrijeme Domovinskog rata sudjeluje zajedno s kustosom i Zavodima za zaštitu spomenika kulture na bunkeriranju vrjednijih predmeta iz riznice i katedrale.

Prigodom dolaska Svetog Oca Ivana Pavla II. u Zagreb i Hrvatsku, 10. i 11. rujna 1994. godine, sudjeluje u namještanju bunkeriranih predmeta iz katedrale u vrlo kratkom vremenu (od mjesec dana pripreme), pa sve do pripremanja liturgijskog posuđa i ruha za sv. misu sa Svetim Ocem na hipodromu. Također aktivno sudjeluje s Riznicom prigodom drugog dolaska Ivana Pavla II. 1998. i Benedikta XVI. 2011.

Budući da su u vrijeme Domovinskog rata konzervirani najvrjedniji riznički predmeti, kao što je plašt kralja Ladislava iz 11. st. i humerale bi. Augustina Kažotića s kraja 13. st., prikuplja dokumentaciju o takvim aktivnostima te objavljuje članak o obnovljenom Ladislavovom plaštu u Peristilu 1996. godine.

Te godine se osniva i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "TKALČIĆ", gdje kao redoviti član Društva objavljuje u Godišnjaku daljnje članke o obnovljenim rizničkim predmetima u riznici i u katedrali. Također objavljuje svoje članke u Peristilu, Godišnjak Društva povjesničara umjetnosti, čiji postaje član.

Godine 1999. godine aktivno sudjeluje na Međunarodnom festivalu čipki u Lepoglavi s temom: "Čipke u Riznici zagrebačke katedrale", a predavanje se objavljuje u istoimenom Zborniku. O riznici i rizničkim predmetima i zagrebačkoj katedrali daje tražene dokumentirane podatke, kao za Leksikon za mineralogiju u izdanju Instituta za geološka istraživanja i za druge ustanove i izložbe.

Sudjelovala je u mnogim televizijskim reportažama i dokumentarnim emisijama HTV-a o katedrali.

Gotovo da danas ne postoji doktor znanosti, student s fakulteta humanističkih usmjerenja ili novinar koji izvještava o životu Crkve, a da nije čuo za s. Linu Plukavec ili s njome prošetao zagrebačkom katedralom. Također usko surađuje i s Akademijom likovnih umjetnosti, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Ministarstvom kulture i drugim institucijama vezanih uz kulturu, ističe se na stranici Zagrebačke nadbiskupije.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: