Mnogi poznati i nepoznati entuzijasti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće zadužili su svijet nizom, za ono doba, epohalnih otkrića. Nesumnjivo najveći doprinos razvoju nove grane fizike, radiotehnike, dao je talijanski fizičar Guglielmo (Guljelmo) Marconi, koji je 12. prosinca 1901. radiotelegrafskom vezom uspješno povezao Europu i Sjevernu Ameriku.

Prvi veći uspjeh Marconi je ostvario još 1895., kada je poslao dugovalni radiosignal na udaljenost veću od milje. Sljedeće godine patentirao je izum odašiljača i radioaparata. Osnovao je i telegrafsku kompaniju koja je trebala razraditi novu tehnologiju i primijeniti je u praksi. A tada je učinio nešto čime je zadužio cijeli svijet.

Bežični signali dotad su se već nekoliko godina uspješno prenosili na manje udaljenosti. No, ostalo je neriješeno pitanje slijede li elektromagnetski valovi zaobljenost Zemljine kugle ili se šire pravocrtno. Stoga se Marconi odlučio za jedinstven pokus. Na poluotoku New Foundlandu u Kanadi postavio je uređaj za primanje signala, dok je odašiljač smjestio na poluotok Cornwall u Engleskoj. Eksperiment je obavljen uz pomoć telegrafskih, Morseovih signala, koji su uspješno “preskočili” ocean i nisu se izgubili u nepreglednim svemirskim prostranstvima.

Uspjeh je bio golem. Za velike uspjehe na području radiotelegrafije Marconi je 1909. nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku.

Kad je Marconi umro, radio postaje, tada već raširene po cijelom svijetu, zaustavile su emitiranje programa na dvije minute u čast velikog izumitelja.

Pojavom elektroničkih medija, radija, televizije i interneta, u punoj je mjeri dokazana vrijednost Marconijeva otkrića, pa možemo reći da je princip emitiranja radiosignala jedno od najvećih otkrića 20. stoljeća na kojemu se temelji i današnje gadget i tablet društvo.