Mirko Rački rođen je u Novom Marofu 1879. godine. Završio je Učiteljsku školu u Zagrebu, a nakon toga pohađao privatnu umjetničku školu H. Strehblowa u Beču. Potom upisuje Akademiju u Pragu gdje mu predaje V. Bukovac. Prebacuje se nakon tri godine u Beč gdje studira kod W. Ungera. Nadalje je boravio u Münchenu i Rimu, a u Zagreb se vraća 1920. godine. Iso Kršnjavi podupirao je njegovo školovanje, a pomogao mu je i oko dobivanja narudžbi. Tako Rački radi slike za Nacionalnu knjižnicu u Zagrebu.

Izlagao je na svim važnijim izložbama. Oslikao je i brojne crkve i kapele. Djelovao je i kao član grupe „Medulić“. Posljednje godine života provodi u Splitu, gdje je umro 21. kolovoza 1982. godine. Njegova djela nastala prije dolaska u Zagreb, nose obilježja secesije, koja ga je zahvatila u Beču. Cijelo vrijeme za svojih putovanju u kontaktu je s I. Kršnjavijem i I. Meštrovićem s kojima surađuje.

Njegov radni vijek obuhvaća čak osam desetljeća, a ipak Rački je ostao vjeran nekolicini umjetničkih stremljenja. Ilustrirao je Mažuranićev ep „Smrt Smail- age Čengića“, Danteovu „Božanstvenu komediju“, izradio je brojne muralije i freske ,a 1946. i 1947. godine bio je direktor Moderne galerije u Zagrebu. Njegova simbolistička faza koja traje do Prvog svjetskog rata, urodila je brojnim radovima na temu Danteove „Božanstvene komedije“. Ovoj temi se često vraća i u kasnijim godinama. Kolorit je topao, a ponegdje zagasit, slike odišu posebnom atmosferom, a figure prate linije secesijskih oblika. Bukovčev utjecaj vidljiv je u divizionističkoj i titravoj obradi površine. Sljedeća faza obilježava njegovo djelovanje unutar grupe „Medulić“, a tu proizlaze monumentalni radovi i kompozicije koje slave ideologiju Jugoslavenskog nacionalizma. Kolorit je življi, divizionizam je prisutan, ali je oblik jasniji. Tematika koju ovdje obrađuje vezana je uz junake poput Kraljevića Marka. Slijedi kratko razdoblje koje je obilježio rat, a očito izbacilo i svu vedrinu iz njegova stvaranja. Tako se nakon rata povlači iz politike. Slikao je i pejzaže i religioznu tematiku. Njegovi prvi radovi bitniji su za razvoj modernog Hrvatskog slikarstva, stoga je Rački neosporno jedan od utjecajnih slikara.