Na današnji dan car Konstantin proglasio nedjelju praznikom
Nedjelja je za kršćane Dan Gospodnji kojeg je car Konstantin I. proglasio neradnim danom 321. godine.
Prema židovskom kalendaru tjedan je trajao sedam dana, a posljednji dan u tjednu bila je subota. Taj dan bio je dan počinka, šabat, jer se prema prvom izvještaju o stvaranju u Knjizi Postanka taj dan i Bog odmarao.
Prvi kršćani taj su dan počeli slaviti dan kasnije jer je prvog dana u tjednu Isus uskrsnuo. Prema rimskom kalendaru to je bio dan Sunca, a kršćani su ga prozvali Danom Gospodnjim. Stoga je u mnogim jezicima naziv za nedjelju povezan s riječi 'Gospodin': domenica (tal.), domingo (špa.), dimanche (fra.). Englezi nedjelju nazivaju 'sunday' prema rimskom Danu Sunca, dok se u hrvatskom jeziku koristi riječ 'nedjelja'.
Kao što i sama hrvatska riječ sugerira, radi se o danu u kojem se počiva od svega rada, osim onog najnužnijeg. Za to je zaslužan rimski car Konstantin I., prvi kršćanski car koji je 313. godine proglasio kršćanstvo jednakom religijom u carstvu, da bi 321. godine tadašnji 'Dan Sunca' proglasio obveznim praznikom za kršćane i mitraiste.