Ambroz Matija Gubec je bio hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija. Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vođu. Vodio je seljačku vojsku u presudnoj bitki protiv plemića kod Stubičkih toplica 9. veljače 1573. godine.

Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je na današnji dan 1573. godine, a prema legendi je javno mučen na Markovu trgu tako što je prisiljen da nosi krunu od usijanog željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu. Matija Gubec je do današnjeg vremena ostao najveći narodni junak Hrvata.

U njegovu čast u Gornjoj Stubici podignut je spomenik Matiji Gubcu autora Augusta Augustinčića. Ivica Krajač, Karlo Metikoš i Miljenko Prohaska autori su prve hrvatske rock-opere Gubec-beg, nazvane upravo po vođi seljačke bune.

Seljačka buna 1573., u trajanju od samo dvanaest dana, ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. Tema seljačke bune Matije Gupca bila je inspirativna mnogim književnicima, pjesnicima, slikarima, kiparima, skladateljima, filmskim redateljima te je jedna od najslavnijih epizoda u hrvatskoj povijesti uopće, simbol vječne borbe malog hrvatskog čovjeka protiv korumpiranih vladajućih struktura i stranaca koji ih podržavaju.