Na današnji dan otvoren novi Zavod sv. Jeronima u ''Vječnom gradu''
Stara poslovica kaže kako ''svi putovi vode u Rim'', a taj su grad još u davnoj prošlosti posjećivali i u njemu se školovali Hrvati.
Na današnji dan, 12. studenoga 1939. u Rimu je za rektora dr. Jurja Madjerca svečano otvorena nova zgrada Hrvatskog zavoda svetog Jeronima, kojemu je poslije papa Pavao VI. dodao naziv "papinski".
Povijest toga znamenitog Zavoda, u kojem su se školovali brojni hrvatski svećenici, seže u davnu prošlost, čak do 1441. godine. No najvažniji je datum u njegovu postojanju 1901. godina, kada je Lav XIII. dokinuo stare institucije Gostinjca i Kaptola i osnovao moderno učilište pod nazivom "Svećenički zavod svetog Jeronima za hrvatski narod."
Taj povijesni preokret izazvao je pravu diplomatsku buru u Austro-Ugarskoj koja se smatrala pokroviteljem svetojeronimskih ustanova u Rimu. Talijanski iredentisti čak su nasilno zaposjeli prostorije Zavoda. Hrvatsko ime zasmetalo je i kneževini Crnoj Gori koja je zatražila njegovu zabranu pa čak – uvođenje srpskog naziva uz hrvatski.
Papa Lav XIII. morao je popustiti pa je Zavod nazvan Ilirskim. Imovinom su najprije nasilno upravljali austrougarski povjerenici, a zatim Italija i Jugoslavija. Tek 1928. imovina Zavoda predana je Svetoj Stolici. Od tog vremena Zavod je počeo normalno djelovati.
Unatoč svim teškoćama posljednjih stotinu godina Hrvatski zavod svetog Jeronima izrastao je u pravo rasadište visokoobrazovanih hrvatskih svećenika.
U razdoblju od 1901. do 2012. godine u Zavod sv. Jeronima primljeno je 380 svećenika studenata iz svih domovinskih biskupija te iz hrvatske dijaspore. Mnogi od njih imali su, i danas imaju, odgovorne dužnosti i službe u Katoličkoj Crkvi, poglavito u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini.
Dvojica od njih postali su kardinalima, Franjo Šeper (†1981.), prefekt Kongregacije za nauk vjere i Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup. Treći, Josip Uhač (†1998.), apostolski nuncij i tajnik Kongregacije za evangelizaciju naroda, preminuo je istoga dana kad ga je papa htio oglasiti budućim kardinalom Rimske Crkve.
S tom trojicom ukupno 33 svećenika iz današnjeg zavoda sv. Jeronima postali su (nad)biskupima.
Mnogi od pitomaca Zavoda istaknuli su se kao profesori, odgojitelji, prevoditelji, istraživači na raznim područjima (teologija, povijest, arheologija, hagiografija, glazba, književnost…) te kao autori katekizama, raznih priručnika, ili su na drugi način stekli zasluge na kulturnom i duhovnom polju.
