Na današnji dan rođena autorica „Šegrta Hlapića“
Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatski Andersen, u potpunosti žena svog vremena, u prvom redu žena i majka, domaćica i odgajateljica.
Ivana Brlić-Mažuranić rodila se u 18. travnja 1874. godine u Ogulinu gdje je rasla uz djeda (hrvatskoga bana, slavnog pjesnika, tvorca „Smail-age“) Ivana Mažuranića. Njezine prve životne i književne spoznaje u roditeljskome domu pomogle su joj da se dobro uklopi u obitelj Brlića, brojnih hrvatskih uglednika, čiji će član postati na 18. rođendan, udajom za doktora Vatroslava Brlića. Zadivljena atmosferom u toj kući u Brodu na Savi, prebogatom kućnom knjižnicom i duhom obitelji u autobiografiji je zapisala: „Došla sam u stari dom obitelji Brlićevih u kojoj sve odaje koliko su interesa članovi te obitelji gajili za umjetnost i književnost, za svaki patriotski i lijepi pokret“.
Pisati je počela tek desetak godina poslije udaje, u početku samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika.
Pravi je prodor u književnost, iako izvan modernih tokova, ostvarila „Čudnovatim zgodama i nezgodama šegrta Hlapića“ 1913. godine. To je prava pikarska pripovijest o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru bistra i vrijedna dječaka Hlapića. O temi svladavanja mnogih prepreka koje život postavlja govori i povijesni roman „Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata“ objavljen potkraj autoričina života koji se ugasio 21. rujna 1938. godine.
Umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila je „Pričama iz davnine“, djelom koje je djeci, a i odraslim čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Priče je temeljila na slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne. Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju-temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja-djeteta.