Najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava

Iz darovnice je moguće iščitati zanimljive podatke o tadašnjoj hrvatskoj kneževini, a nastala je 852. godine.

Fragment_grede_s_natpisom_kneza_Trpimira_9_st-e1456995607287-696x553.jpg
Autor
Laudato/D.R.
Fotograf
Wikimedia
Objavljeno:
 
04.03.2021 08:19

 

Smatra se da je 4. ožujka 852. nastala Povelja kneza Trpimira. Napisana je na latinskom jeziku, a važna je iz više razloga. To je prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatske ime, najstarija je isprava s dvora hrvatskog vladara, najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, dokazuje moć i ugled kneza Trpimira te postojanje države Hrvata u 9. stoljeću, piše Povijest.hr.

Knez Trpimir bio je jedan od najmoćnijih hrvatskih vladara tzv. narodne dinastije. Njegovo vrijeme predstavlja vrhunac procesa kada je hrvatska kneževina napravila snažniji odmak od utjecaja stranih sila (Franačke i Bizanta) te je sve više do izražaja dolazio njezin posebni identitet. O Trpimirovoj moći svjedoči i zapis znamenitog benediktinskog teologa Gottschalka, koji Trpimira naziva 'rex Sclavorum' (kraljem Slavena, iako se danas to obično uzima kao znak poštovanja, a ne priznate kraljevske titule).

Trpimir je izdao darovnicu, poznatu kao Povelja kneza Trpimira, kojom splitskomu nadbiskupu potvrđuje imanja splitske nadbiskupije na teritoriju Hrvatske te im daje desetinu sa svojeg kliškog posjeda kao zahvalu za određenu količinu srebra koju mu je podario splitski nadbiskup za izgradnju samostana u Rižinicama. Darovnica je posebno značajna jer sadrži prvi spomen hrvatskog imena nastalog na hrvatskom tlu – Trpimira se naziva 'dux Chroatorum' (knez Hrvata).

Iz darovnice je moguće iščitati zanimljive podatke o tadašnjoj hrvatskoj kneževini. Na primjer, gotovo nema kršćanskih imena, što upućuje na to da je proces pokrštavanja još bio u povojima – neki smatraju da je Trpimir, zbog toga što je splitskog nadbiskupa Petra nazivao kumom, pokršten tek kao odrasla osoba. Nadalje, Tripimirov dvor bio je organiziran po uzoru na franački, što je vidljivo po postojanju kapelana kao voditelja dvorskih kancelarija. Činjenica da Trpimir kao legitimitet svoje vlasti navodi Božju milost, ukazuje na to da je uživao vrlo visok stupanj autonomije, tj. da je priznavao samo nominalnu vlast Lotara I., vladara Svetog Rimskog Carstva i kralja Italije.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro