Eksperimentirajući, naime, s jednom vrstom cijevi za električno izbijanje, koju je na osobit način zatamnio i prilagodio svojim potrebama, Röntgen je jednom zgodom u zamračenoj sobi zamijetio iznenada neobično i začuđujuće zelenkasto svjetlucanje.

I upravo 8. studenog 1895. godine Wilhelm Röntgen se uvjerio da je otkrio novu vrstu zračenja, koju je tada nazvao "x" zračenjem. A kako je ubrzo ustanovljeno da novopronađene zrake prolaze kroz većinu materijala, te da na prikladnim zaslonima ocrtavaju slike unutrašnjosti mnogih predmeta, a osobito živih organizama, njegov izum počeo se koristiti na raznolike načine.

Wilhelm Conrad Röntgen rođen je 27. ožujka godine 1845. godine u pruskom gradiću Lenepu, u obitelji trgovca i sitnog tvorničara. Srednju školu zbog nepodopština nikad nije završio, no to ga nije spriječilo da već u 24. godini u Zürichu položi doktorat iz fizike. A nakon toga bio je profesor tog predmeta na mnogim visokim školama i sveučilištima u Njemačkoj.

U dugogodišnjem znanstvenom radu Röntgen se istaknuo kao izuzetno dobar eksperimentalni fizičar i dao zapažene doprinose fizici kristala, poznavanju specifičnih toplina i stišljivosti plinova, zatim optici i novoj znanosti o elektricitetu i magnetizmu. Godine 1901. dobio je - kao prvi čovjek u povijesti - Nobelovu nagradu za fiziku. Umro je 10. veljače godine 1923. godine, a fizičari su, da mu se nekako oduže, "x" zrake nazvali rendgenskim.