Pet velikih filozofa koji su proglašeni svetim

Svi su čuli za sv. Tomu Akvinskog ili sv. Augustina, ali u liturgijskom kalendaru naći ćemo više svetaca koji su se bavili filozofijom.

biskupi.jpg
Autor
pl.aleteia.org/Laudato/D.T.
Fotograf
pl.aleteia.org/Laudato
Objavljeno:
 
26.10.2021 08:28

 

GRGUR IZ NISE – PRVI 'LEGALNI' KRŠĆANSKI FILOZOF

Kad je 313. godine car Konstantin ozakonio kršćanstvo, na Nicejskom saboru utvrđene su osnovne dogme vjere, koje su i danas obvezujuće. Kršćanska se misao tada našla u novoj situaciji. Već se ranije Sveto pismo pokušalo povezati s poganskom filozofijom, a najvještiji u tome bio je Origen.

Ovaj je filozof vjerovao u stavove koji su kasnije bili doktrinarno odbačeni, kao npr. spasenje svih ljudi ili odbacivanje uskrsnuća tijela u njegovu vremenskom obliku. Sveti Grgur, biskup iz azijske Nise, pročistio je Origenovu misao, što je rezultiralo prvim u potpunosti kršćanskim filozofskim sustavom temeljenim na Platonovoj filozofiji. Njegov spomendan Crkva slavi 10. siječnja.

ANZELMO CANTERBURYJSKI – JEDAN OD OTACA SREDNJOVJEKOVNE ZNANOSTI 

Nakon pada Rimskog Carstva, intelektualni i kulturni život u svijetu latinskog kršćanstva stoljećima je zamro. Europa se iz letargije počela buditi tek krajem 11. stoljeća, a sv. Anselmo imao je u tome značajnu ulogu.

Postao je poznat po dvjema stvarima. Prvo, vratio se načelu koje je predstavio sv. Augustin: 'Vjera traži razumijevanje', što je imalo velik utjecaj na karakter kasnosrednjovjekovne filozofije, koja se radije držala podalje od različitih 'mističnih' teorija za dedukciju u skladu s logikom.

Drugo, bio je autor takozvanog ontološkog dokaza postojanja Boga. Po njemu, Bog je trebao postojati jer je nešto što postoji savršenije od nečega što ne postoji, pa mora postojati i najsavršenije biće. Istina je da je već sv. Toma osporio taj argument, ali filozofi poput Descartesa i Leibniza vratili su se na njega. Spomendan mu se slavi 21. travnja. 

ALBERT VELIKI – UČITELJ SVETOGA TOME AKVINSKOG

U 13. stoljeću Aristotelovi spisi stigli su do zapadne Europe preko Arapa. U početku su bili oprezni, ali Albert Veliki bio je uvjeren da postoje optužbe koje su islamski mislioci, posebno Averroes, podigli protivno crkvenim naučavanjima. Albert je počeo proučavati Stagiriteinu misao poput njega, te je zapanjio svojim rasponom interesa; osim strogo teoloških i filozofskih stvari, zanimale su ga prirodne znanosti i teorija umjetnosti.

Naravno, najveći utjecaj na filozofiju Albert je imao kao učitelj sv. Tome Akvinskog. Međutim, treba imati na umu da njegova uloga nije bila ograničena samo na učenje mladog učenika s velikim intelektom, već je stvorila i temelje koje je u svojoj misli razvio najpoznatiji katolički filozof. Blagdan sv. Alberta Velikog slavi se 15. studenog. 

TOMA MORUS – TVORAC 'UTOPIJE'

Kad se 1534. godine kralj Henrik VIII. proglasio poglavarom Anglikanske Crkve, zahtijevao je od svojih službenika da prisegnu. Toma Morus, čovjek koji se nikad nije bratio s Henryjem, a ujedno se protivio njegovu razvodu i odvajanju od unije s Papom, odbio je prisegnuti, zbog čega je smaknut. 

U povijest filozofije Morus se prije svega upisao kao tvorac 'Utopije'. U disertaciji o ovom naslovu opisuje, na primjeru Platona, idealni sustav koji je trebao prevladavati na otoku koji se nalazi daleko na jugu. Njegov projekt idealne države vrlo je detaljan, dosegavši ne samo zakonska rješenja već i dnevni red stanovnika. Zbog potpuno nestvarne vizije engleskog mislioca, 'utopija' je postala sinonim za velike planove koji se nemaju prilike ostvariti. Njegov blagdan slavi se 22. lipnja. 

JOHN NEWMAN – OBRAĆENIK, KARDINAL, FILOZOF

John Newman bio je jedan od najpopularnijih anglikanskih propovjednika svog vremena. Međutim, u jednom se trenutku njegov životni put naglo promijenio; najprije se povukao iz javnog života, a nakon nekoliko godina prešao je na katolicizam i postao ponizni svećenik. Tek su se u 80. godini vijesti o njemu ponovno proširile Europom, kada je kao obični svećenik imenovan kardinalom.

U devetnaestom stoljeću, gdje je prevladavala materijalistička filozofija i oduševljenost empirijskim znanostima, Newman je bio jedan od rijetkih mislilaca koji je predstavio sasvim drukčiji položaj. Umjesto znanstvenog i konceptualnog znanja, preferirao je znanje koje je konkretno i na temelju osobne intuicije. Iako je imao nekoliko izravnih nasljednika, njegove su aktivnosti najavile velike, iracionalne filozofe prve polovice 20. stoljeća. Spomendan  je sv. Newmana 11. kolovoza. 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro