"Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru od redova i staleža jednoglasno je odabran" - piše u protokolu Hrvatskog sabora sa zasjedanja prije 329 godina.
 
Kao trajan spomen na tu odluku, na ulazu u Hrvatski sabor je 2008. postavljen i blagoslovljen reljef sv. Josipa. Rad kipara Šime Vulasa tada je blagoslovio pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Košić.
 
Poticaj da sveti Josip bude nebeski zaštitnik hrvatskog naroda dao je već ostarjeli zagrebački biskup Martin Borković, koji se iskreno zauzimao za obranu vjere, hrvatskog boljitka i napredak Zagrebačke biskupije. Odredba je najprije donesena na IV. biskupskoj Sinodi, a onda ju je prihvatio i Hrvatski sabor.
 
Štovanje svetog Josipa započelo je u 9. stoljeću. Promicali su ga Tereza Avilska, Franjo Saleški, franjevci te osobito papa Siksto IV., koji je njegov blagdan proglasio obveznim za cijelu Crkvu. Vlada Dubrovačke Republike prihvatila da je da se njegov blagdan 19. ožujka od 1521. godine slavi kao zapovjedni.
 
U svom pismu od 16. siječnja 1940. hrvatsko-slavonski metropolit i zagrebački nadbiskup bl. kardinal Alojzije Stepinac obavijestio je vjernike:
 
''Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici… Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu. Naša Biskupska konferencija stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine, kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.”
 
Kardinal Franjo Kuharić proglasio je 1987. godinu godinom sv. Josipa. Povod je bio obilježavanje 300. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda. Za tu je prigodu kardinal Kuharić sastavio i molio molitvu sv. Josipu za Domovinu.
 
"Sveti Josipe,
Glavaru svete nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svome zaštitniku i tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Brižni poočime Spasitelja svijeta i prečisti zaručniče Svete Djevice, povjeravamo ti sve obitelji hrvatskog naroda da zajedničkom dnevnom molitvom ispune svoje poslanje i budu blagoslovljene ljubavlju, slogom, mirom i novim životom.
U ovim teškim vremenima izmoli našem narodu  i svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi. Zagovaraj nas pred Presvetim Trojstvom da ostanemo vjerni Isusu Kristu u Katoličkoj crkvi, prolazeći zemljom čineći dobro. Amen."
 

Proslava sv. Josipa u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu:
 
Petak 10.6.2016.
18:30 - misno slavlje predvodi uzoriti gospodin kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup
 
Subota 11.6.2016.
9:00 - doček hodočasnika
11:00 - hodočasničku misu predvodi preč. Đuro Sabolek, velikogorički dekan
18:30 - sveta misa nakon koje slijedi koncert "Bogu i Domovini" u organizaciji Lejdi Oreb
 
Nedjelja 12.6.2016.
11:00 - misa zahvalnica za Veliku pobožnost svetom Josipu i za 40 godina djelovanja Hrvatskog katoličkog zbora "Mi". Misu predvodi mons. Ivan Milovan, porečko - pulski biskup u miru.
18:30 - svečanosti primanje novih članova i polaganje križarskih obećanja na misi koju predvodio mons. Antun Sente, ml., rektor Svetišta.
 
Ponedjeljak 13.6.2016.
10:00 - susret dječjih župnih zborova koje vode redovnice Kćeri Božje Ljubavi. Susret počinje misnim slavljem u Nacionalnom svetištu nakon čega slijedi smotra zborova i druženje.