Jedna od najmanjih i najživopisnijih vojski na svijetu svakako je glasovita papinska švicarska garda. Njezina je dužnost najprije bila zaštita poglavara Katoličke crkve, a danas ima pretežno ceremonijalni karakter.

Švicarski vojnici oduvijek su slovili kao dobri najamnici. Papinsku švicarsku gardu utemeljio je papa Julije II. Datumom njezina osnutka smatra se 21. siječnja 1506., kad je 150 švicarskih vojnika stiglo u Rim gdje ih je na Trgu svetoga Petra blagoslovio sam papa.

Švicarci su ustrojeni u snažnu i discipliniranu postrojbu koja je bila podređena izravno papama. Ipak, papinska garda nije zadržala kontinuitet jer su je nekoliko puta raspuštali i ponovno ustrojavali.

Svoj najsvjetliji, ali i najtragičniji, trenutak papinska švicarska garda  doživjela je 1527., kada su plaćeničke čete cara Karla V. zauzele i opljačkale Rim. Braneći uzmak pape Klemeta VII. u Anđeosku tvrđavu, od 189 švicarskih gardista poginulo ih je 147, zajedno sa zapovjednikom. U spomen na svoje slavne protivnike svake godine na taj dan novaci garde polažu prisegu papi u dvorištu San Damasco.

Novaci moraju biti švicarski državljani i katolici. Služba im traje dvije godine, a mogu je produljiti na najviše 25 godina. Danas papinska švicarska garda ima 100 gardista. Sastoji se od četiri časnika, kapelana, 23 dočasnika, 70 helebardista i dva bubnjara.

Među njima je i ponosni Hrvat Ivan Šarić.